Glagoljski zapisi u Istri

Blašković-Janko, Slavenka (2011) Glagoljski zapisi u Istri. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Boraviti u Istri i posjećivati turističke kulturne atrakcije i kulturna dobra, a da se pri tome ne naiđe na glagoljsko slovo zapisano u kamenu, žbuci, liturgijskim ili biblijskim tekstovima gotovo je nemoguće. Stoga se nameće zaključak da istarski glagoljizam zasigurno ima veliku važnost za hrvatsku kulturu uopće. Svaka razvijenija kultura imala je vlastito pismo koje je često usko vezano s jezikom. Prema povijesnim činjenicama, kada su Hrvati u vrijeme seobe naroda naselili prostor današnje Hrvatske, nisu imali vlastito pismo. Tek tijekom VII. i VIII. stoljeća, kada je naveliko započelo pokrštavanje, postojala je potreba za pismom, na kojem bi se širili kršćanski tekstovi na staroslavenskom jeziku. Iz tog je razloga stvorena glagoljica, uz pomoć koje bi Hrvati upoznali kršćanstvo. Glagoljica je predstavljala prvo vlastito pismo kojim su se koristili Hrvati i bila je značajna za širenje kršćanstva i za razvitak jezične i pisane kulture, koja se očuvala sve do danas. Stoga možemo reći da iako je najstarije pismo na području Hrvata latinica, pismo kojim su najprije pisali svoj jezik je glagoljica. Pet stotina godina to je bilo premoćno pismo, tj. tek u XVI. stoljeću potiskuje je latinica. Za XIV. i XV. st. vrijedi pojam zlatnog doba glagoljaštva – velik broj knjiga (uglavnom liturgijskih) prepisuje se glagoljicom. U hrvatskim krajevima zadržala se sve do početka XX. stoljeća. Pojam glagoljaštva obuhvaća djelovanje popova glagoljaša na kulturnom, vjerskom i prosvjetnom polju u hrvatskom narodu od XI. do XIX. st. Pojava glagoljice u Istri datira se otprilike u XI., odnosno XII. st. U tom razdoblju glagoljaštvo se snažnije utvrdilo na područjima na kojima je dotad bilo samo tolerirano. Glagoljašku tradiciju i njenu povijest u Istri možemo pratiti po spomenicima i natpisima (Plominski natpis, Supetarski ulomak, Istarski razvod). Od 14. st. pojavljuju se opsežniji kodeksi, misali i brevijari koji imaju biblijski sadržaj, molitve, legende, starozavjetni i novozavjetni apokrifi, ranokršćanske legende te biblijski tekstovi. Glagoljaši i svećenstvo su glagoljicom, osim crkvenih knjiga, pisali i pravne tekstove, darovnice i zakone. Iako je glagoljica bila u aktivnoj uporabi do XIX. stoljeća, ona nije danas samo pismo prošlosti, za koju zanimanje pokazuju isključivo proučavatelji kulturnog nasljeđa i povjesničari. Ona je živa dokle god je ispisuju ruke naraštaja koji dolaze. A ispisuju je!

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2011/220
Teme:	3 Društvene znanosti > 39 Etnografija. Običaji. Tradicija. Način života. Folklor
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam
Datum pohrane:	13 Mar 2012 07:02
Zadnja promjena:	13 Mar 2012 07:02
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1090

Actions (login required)

Pregledaj stavku