Bogunović, Boris (2011) Globalni etički kodeks u turizmu svjetske turističke organizacije (UNWTO). Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (343kB) |
Sažetak
Etika predstavlja kompleksan sustav kojeg, ovisno o svjetonazorima, karakteriziraju vrijednosni kriteriji. S druge strane, turizam također predstavlja pojam koji nadilazi jednodimenzionalna tumačenja i definicije, ali se ipak može odrediti kao složeni socio-kulturno-ekonomski sustav procesa i aktivnosti povezanih s putovanjima. Turistička kretanja neminovno dovode do susreta ljudi s novim situacijama i shodno tome s određenim odlukama koje uključuju i etičke elemente, od početka planiranja putovanja, preko samog puta i boravka u odredištu pa do povratka na inicijalnu poziciju. Turistička industrija također je u situaciji da mora donositi (ne)etičke odluke u planovima vezanim za ostvarenje poslovnih ciljeva. Budući da proizvod turizma primarno predstavljaju usluge i doživljaji, pojam i sadržaj ovih interakcija još je kompleksniji i zahtjevniji, a time i sustavi vrijednosti koji kroz turizam dolaze do izražaja, odnosno do situacije preispitivanja ispravnosti određenog ponašanja. Općenito se može reći da je glavna funkcija svakog poslovanja, pa tako i u turizmu, ostvarivanje profita. Donedavno, to se sagledavalo isključivo u ekonomsko-financijskim kategorijama, ali razvoj obrazovanja, opća prihvaćenost činjenice čovjekovog utjecaja na klimatske promjene te novi pristupi organizaciji, uobličeni u konceptu trobilančnog pristupa2, doveli su do prepoznavanja profita kao sustava s ekonomskom, socijalnom i okolišnom komponentom. I upravo u tom trenutku, aktualizacija vrijednosnih kriterija u obliku donošenja etičkih kodeksa, mogla je doći na red. Današnje doba tržišne ekonomije dovelo je do toga da se čovjek osjeća kao roba, odvojen od sebe, kao što je prodavač robe odvojen od onoga što želi prodati. Pojam vlastitog interesa koji se kod Spinoze zapravo izjednačavao s vrlinom, danas je postao identičan sa sebičnošću, s interesom za materijalne dobitke, vlast i uspjeh. Ali, ako se kao pravi čovjekov interes postavi puni razvoj njegovih mogućnosti i njega kao ljudskog bića, a put do toga vodi kroz ispravan i vrlinom prožet život, onda uspostava i prihvaćanje etičkih načela koja vrijede globalno, postaje sredstvo ostvarivanja osobnog interesa, a to je i teza od koje se polazi u ovom radu. Drugim riječima, suprotstavljenost težnji prema poslovanju bez obzira na posljedice po okruženje4 i nastojanja očuvanja humanističkih vrijednosti, mogu dovesti do sinteze u kojoj analiza i praksa poslovne etike predstavljaju izbor djelovanja osviještenih pojedinaca i organizacija, kojim će se općeljudske vrijednosti izdignuti iznad uskih, sebičnih i pojedinačnih interesa, a jedan od glavnih instrumenata za ispunjenje tog cilja u turizmu trebalo bi predstavljati usvajanje i provođenje Globalnog etičkog kodeksa u turizmu (u daljnjem tekstu Kodeks). Etika se odnosi na opće socijalne standarde o tome što je ispravno, a što pogrešno, odnosno na proces određivanja tih standarda. Ona se razlikuje od morala, koji se odnosi na individualna i osobna vjerovanja o tome što je ispravno, a što pogrešno. Različite filozofije nude različite poglede na pitanja definiranje prirode svijeta u kome živimo i određivanje pravila za zajednički život u tom svijetu. To u praksi znači da mogu dovesti do različitih procjena o tome što je u određenoj situaciji ispravno, a što pogrešno, a to opet vodi do zaključka da nam je potreban instrument općeg slaganja. Prema Frommu funkcija je etičkog sustava u nekom društvu održanje tog posebnog društva, što znači da je interes pojedinca povezan s interesom društva. Ipak, pojedino društvo može biti organizirano na takav način da se norme, nužne za njegov opstanak, sukobljavaju s univerzalnim normama, nužnim za najpotpuniji razvitak njegovih članova. Takav je slučaj u društvima u kojima privilegirane grupe vladaju ili izrabljuju ostale članove. Time su norme nametnute od članova privilegirane grupe nužne za opstanak svakoga sve dotle dok se struktura društva fundamentalno ne izmijeni. Participativna promjena u strukturi društva očituje se kroz uvođenje koncepta dionika7 i prakse poslovne etike, što je forma aplikativne etike koja ispituje etičke principe i moral etičkih problema koji se pojavljuju unutar poslovnog okruženja. Poslovna etika predstavlja aplikaciju etičkih vrijednosti društva na sve aspekte djelovanja pojedinaca u poslovnom svijetu, ali je također dio deskriptivne etike, a s aspekta menadžmenta uspostavlja standarde u odnosu prema onomu što je dobro ili loše, pravo ili krivo, pravedno ili nepravedno u vođenju ljudi i donošenju odluka. Pri implementaciji etičkog pristupa u poslovanju i definiranju participativnog modela odlučivanja potrebno je prethodno utvrditi dionike. U širem konceptu dionici u turizmu uključuju sljedeće zainteresirane strane: nacionalne vlade, lokalne vlasti s posebnim ovlastima u pitanjima turizma, turističke institucije i turistička poduzeća (uključujući njihova udruženja), institucije uključene u financiranje turističkih projekata, turističke djelatnike, stručnjake i konzultante, sindikate turističkih djelatnika, putnike (uključujući poslovne putnike i posjetitelje turističkih odredišta), lokalno stanovništvo na turističkim odredištima putem njihovih predstavnika, ostale pravne i fizičke osobe koje imaju interes u turističkom razvoju uključujući organizacije civilnog društva, a koje su specijalizirane za turizam i izravno uključene u turističke projekte i pružanje turističkih usluga. Singer tvrdi da menadžment organizacije može poduzeti raznovrsne aktivnosti u stvaranju i promoviranju etičke kulture i ponašanja. U današnjim kompleksnim organizacijama i okruženju potrebna su dodatna objašnjenja, pravila i norme koje vrijede za specifične okolnosti. Odgovornost poslodavca je naučiti zaposlenike kako prepoznati etičke probleme i kako se nositi s njima, a to se ostvaruje, među ostalim, putem etičkog kodeksa, programa obučavanja i drugih komunikacijskih mehanizama. Etika postaje sastavni dio dobrog menadžmenta, a odnosi se na očekivanja i razumijevanje odnosa sa svim dionicima. Ćulum i Škrabalo u istraživanju o etičkom kodeksu, kao potencijalnim sustavom upravljanja profesionalnim ponašanjem pokušavaju definirati najučestalija područja (samo)regulacije ponašanja i dolaze do sljedećih elemenata: temeljne vrijednosti i načela, odnos prema korisnicima, obveze profesionalnog djelovanja/minimalni standardi, ograničenja profesionalnog djelovanja, unutar organizacijski odnosi i odgovornost, antikorupcijske mjere i kontrolni mehanizmi provedbe kodeksa. Naravno da puko uvođenje etičkog kodeksa, a bez kontrole provođenja te propisanih konzekvenci za kršenje propisa ne bi imalo smisla, pa se kao kontrolni mehanizme povrede nekog etičkog kodeksa uspostavljaju tijela poput etičkog povjerenstva, suda časti, stranačkih tijela, upravni odbor, nadzorni odbor, odbor za etiku, stegovna komisija, izvršni odbor i drugo. Ipak, etički kodeks pruža strukturu unutar kojeg stranke u sporu mogu sigurno i konstruktivno riješiti svoje razlike, on daje smjernice za razvoj etički utemeljenih djelovanja i etičkih ideala prema kojima treba težiti. Udruženje CALSCA14 razloge za etičkim kodeksom nalazi u: definiranju prihvatljivog ponašanja, promoviranju visokih standarda u praksi, pružanje mjerila za samoevaluaciju, uspostavi okvira za profesionalno ponašanje i odgovornost, sredstvu za identitet zaposlenja i oznaci zrelosti zaposlenja. Što se tiče definiranja globalnih etičkih smjernica potrebno je uzeti u obzir tvrdnju koju ističe Chen kada kaže da različiti diskursi unutar etike čine različitim pojam ispravnog i pogrešnog. Neki promiču univerzalne kodekse ponašanja, drugi su kontekstualni i otvoreni za opravdanje nekog ponašanja. Univerzalistička pozicija dokazivati će da je uvijek pogrešno lagati ali utilitaristi će reći da mala laž koja čini ljude sretnijim može biti moralno opravdana. Stajalište da se moralnost odnosi na ono s čime će se sve razumne osobe složiti u svim situacijama, zahtijeva oprezniji pristup, posebno u odnosu na našu kulturalnu poziciju. Aleksić također tvrdi da etički kodeks predstavlja pravila poželjnog ponašanja koja se baziraju na temeljnim vrijednostima, načelima i pravilima odgovornog poslovanja i ponašanja organizacije, ali koja ne bi smjela predstavljati striktna pravila ponašanja u svakoj mogućoj situaciji. Etički kodeks predstavlja najrazvijeniju i najzastupljeniju komponentu upravljanja poslovnom etikom u svjetskoj poslovnoj praksi, iako prihvaćanje etičkog kodeksa zapravo predstavlja prihvaćanje minimalnih standarda u upravljanju etikom. Ovaj tekst je strukturiran tako da se pored osnovnih postavki izloženih u uvodnom poglavlju, u drugom poglavlju prikazuju ishodišta kao i nastanak te razvoj pojave Kodeksa te posebice negativni utjecaji turizma kao njegovo ishodište. U trećem poglavlju prezentiraju se postavke Kodeksa prema svakom od njegovih deset sadržanih članaka. U četvrtom poglavlju izlažu se osnove održivog, odnosno društveno odgovornog turizma, te posebice načini kako se etička načela provode u Hrvatskoj, a također oblici i načini uvođenja subjekta poslovne etike u visokoškolsko obrazovanje. Ovaj prikaz završava sumiranjem najznačajnijih ideja i zaključaka.
| Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2011/63 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 65.01 Metode i metodologija. Teorija i praksa organizacije |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam |
| Datum pohrane: | 12 Oct 2011 12:14 |
| Zadnja promjena: | 12 Oct 2011 12:14 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/119 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
