Bertetić, Stefan (2012) Vinarstvo kao čimbenik razvoja istarskog turizma. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (754kB) |
Sažetak
Turizam, kao skup ekonomsko-društvenih pojava, za sobom povlači i razvoj mnogih djelatnosti. Pozitivno utječe na BDP Republike Hrvatske u kojem, prema procjenama, sudjeluje sa otprilike 15% iako, zbog složenosti izračuna satelitskog računa turizma, točan postotak je teško odrediti. S obzirom da je Istra uglavnom turistički orijentirana, učinak turizma moguće je promatrati i s obzirom na stopu nezaposlenosti koja je u Istri 7,1 % prema podatcima za 2009. godinu što našu županiju svrstava na drugo mjesto iza grada Zagreba (5,8 %). Pored navedenog, turizam ostvaruje visoki neto devizni efekt od čak 89 %, te na taj način pridonosi poboljšanju stanja platne bilance. Početak turizma u Istri zabilježuje se prvi put početkom 20. stoljeća (1908. god.). Svojim je razvitkom turizam potaknuo i razvoj hotelijerstva, rastoraterstva i ostalih popratnih usluga koje su turistu potrebne. Svojim je zemljopisnim položajem, klimatskim obilježjima i dobrom prometnom povezanošću Istra imala sve preduvjete za intenzivan razvoj te se ubrzo počinje javljati sve više selektivnih oblika turizma, a usporedo s njima dolazi i do promjena u profilu turista. Navike turista se počinju mijenjati, te sve više do izražaja dolazi individualni pristup gostu. Upravo te promjene u navikama i razvoj selektivnih oblika turizma otvorili su prostor za bolju turističku poziciju vinarstva. Svrsishodno tome, u Istri nastaje pet vinskih cesti (vinska cesta Buzeštine, Poreštine, Pazinštine, Labinštine te Rovinjštine i Vodnjanštine) koje djeluju kao zajednička etiketa vinara određenog područja. Osim ovog, direktnog načina prodaje u vlastitom podrumu, prodaja vina vrši se i indirektno putem restorana te trgovina na veliko i malo. Najveća potražnja kod bijelih vina je za istarskom malvazijom, što je i razumljivo s obzirom da se, zahvaljujući Vinistri kao udruzi vinara, malvazija sve više promovira i na međunarodnim tržištima, dok kod crnih sorti prednjači teran. Velike se nade polažu u nadolazeću turističku sezonu kad se očekuje povećanje dolazaka njemačkog emitivnog tržišta što je vrlo pozitivno s obzirom na činjenicu da su Nijemci jedini Europljani koji povećavaju svoju potrošnju vina i to u prosjeku za 2 % godišnje bez obzira na to što su kao narod tradicionalno orijentirani na pivo. Prema tome, na našim je vinarima da prorade na kvaliteti proizvoda jer potražnja za kvalitetnim vinima bilježi konstantan i najveći rast dok trenutna kvalitativna struktura naših vina ne prati taj trend, a ulaskom u EU na tržištu će opstati samo oni koji se budu uspijeli prilagoditi trendovi potražnje.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2012/7 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.486 Razvoj, poticanje, promicanje turističkog gospodarstva |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
| Datum pohrane: | 15 Oct 2012 12:14 |
| Zadnja promjena: | 15 Oct 2012 12:14 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1600 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
