Robovlasništvo od antičkih do suvremenih oblika

Smeh, Erik (2012) Robovlasništvo od antičkih do suvremenih oblika. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Robovlasništvo je sustav u kojem se ljudi tretiraju kao imovina koja se može kupiti i prodati, te prisiliti na rad. Prvobitno ropstvo bilo je sistem koji je ljude tretirao kao privatno vlasništvo koje je dostupno na tržištu, te se može kupovati i prodavati. Ljudi su postajali robovi zarobljavanjem, razmjenom na tržištu ili rođenjem. Nakon toga nisu više imali pravo na kompenzaciju, odbijanje rada i naravno napuštanje vlasnika. Robovlasništvo je bilo prihvaćeno u gotovo svim povijesnim kulturama i zajednicama. Iako je ropstvo do danas globalno odbačeno, zanimljiva je činjenica da današnji broj robova nadmašuje njihov broj u bilo kojem povijesnom razdoblju. To je možda i posljedica globalnog rasta broja stanovnika, naime danas u svijetu živi oko sedam milijardi ljudi, dok je prije samo 200 godina ta brojka bila puno manja – jedna milijarda. No, da se ne skreće previše sa teme, činjenica je i dalje ta, da trenutno svijet broji više robova nego ikada u povijesti. Moderno robovlasništvo je prisutno u cijelom svijetu. U nekim djelovima svijeta ono više liči na stare oblike ropstva, gdje ljudi rade 15 sati dnevno za kruh i vodu, dok je u većini slučajeva, posebice u zapadnom svijetu, promjenilo svoju vanjštinu skrivajući se pod maskom uglađenog kapitalista. Mnogi govore o nastajanju novog, modernog ropstva, ali ne može se govoriti o nastajanju ropstva ako ono nije nikada ni bilo iskorijenjeno. Ljudi su danas ponajviše robovi bankara i njihovih kredita. Gotovo da nema čovjeka koji je slobodan od takve obaveze. Najveći krivac za to je današnji konzumeristički stil života, gdje se kupuje više nego što je potrebno, i tako stvara profit za one bogate, vladajuće elite. Ironija današnjeg sistema je ta što su ljudi zapravo ti koji potpomažu sistem ropstva. Svakodnevno rade kako bi ostvarili novac potreban za isplatu svojih obveza prema drugima, a novac koji preostane troše na ispromovirane proizvode koji im nisu od životne važnosti i koji su u većini slučajeva proizvedeni u zemljama trećeg svijeta od strane „modernih robova“ čiji se uvjeti rada danas i ne razlikuju toliko od onih koji su bili nametnuti robovima u vrijeme dok je ropstvo još bilo legalno. Taj sistem se temelji na izrabljivanju slabijih od strane jačih ili u ovom slučaju izrabljivanju siromašnijih od strane bogatijih. Ovaj završni rad podjeljen je prema nekim glavnim razdobljima u povijesti. Počinje od antičkih vremena, te se u sklopu njih opisuje se robovlasništvo unutar drevnih kultura Mezopotamije, Egipta, Grčke, itd. Sljedeći dio rada, koji se odnosi na Srednji vijek, započinje prikazom ropstva na domaćim prostorima, na području nekadašnje Dubrovačke republike. Zatim se nastavlja sa odabranim europskim državama i državama Bliskog istoka. Otkriće Amerike i početak Novog vijeka otvara novo poglavlje u ovom radu u kojem se obuhvaćaju obilježja ropstva unutar tadašnjeg Portugala, Španjolske, Nizozemske, Velike Britanije i SAD-a. Između ostalog urađen je poseban osvrt na Kolumbova osvajanja i porobljavanje Indijanaca, te na transatlantsku trgovinu robljem. Završetkom Novog vijeka i gotovo globalne abolicije ropstva sljedeće poglavlje u radu posvećeno je novijem obliku robovlasništva u razdoblju od 20. stoljeća pa do danas. Ono se najviše istiće u razdoblju Drugog svjetskog rata kada se zarobljenici uvelike koriste za obavljanje teških fizičkih poslova. Za kraj rad se dotiće teme današnje problematike trgovine ljudima i modernog ropstva. Cilj ovog rada je prikaz robovlasništva od antičkih vremena do modernih oblika ropstva, osvrčući se na položaj robova unutar raznih kultura i država. Prilikom pisanja rada korištene su, između ostalih, sljedeće znanstvene metode: metoda deskripcije, komparativna metoda, statistička metoda, te ponajviše povijesna metoda.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2012/73
Teme:	9 Geografija. Biografija. Povijest > 930 Povijesna znanost. Historiografija 9 Geografija. Biografija. Povijest > 930 Povijesna znanost. Historiografija > 930.85 Kulturna povijest
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	17 Oct 2012 11:45
Zadnja promjena:	17 Oct 2012 11:45
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1679

Actions (login required)

Pregledaj stavku