Ivić, Maja (2012) Konkurentnost hrvatske radne snage. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (516kB) |
Sažetak
Konkurentno gospodarstvo jeste ono koje je sposobno postizati uspjehe na tržištima i na taj način podizati životni standard cjelokupnog stanovništva, a u ostvarenju konkurentnosti gospodarstva važnu ulogu ima konkurentnost radne snage tog gospodarstva. Pitanje konkurentnosti je za Hrvatsku sada kada je pred ulaskom u Europsku uniju važnije no ikada, s obzirom da će tim članstvom hrvatsko gospodarstvo doći u neposrednu interakciju s gospodarstvima zemalja članica EU, koja su veća, razvijenija, konkurentnija i naprednija od Hrvatskog. S obzirom na to kako se jedna zemlja pripremi za članstvo u EU, to može predstavljati izvor ili prilika ili prijetnji. U ovom radu nastoji se prikazati razina konkurentnosti hrvatske radne snage u odnosu na zemlje EU-a, a ponajviše u odnosu na tranzicijske zemlje (Rumunjska, Mađarska, Češka Republika, Slovenija). Cilj rada također je, na temelju iznesenih podataka otkriti je li Hrvatska spremna za natjecanje na tržištu Europske unije. U prvom dijelu ukratko je prikazano trenutno stanje i problemi s kojima se suočava Hrvatska. U drugom dijelu rada prikazani su makroekonomski aspekti konkurentnosti ljudskih resursa, a oni obuhvaćaju kategorije kao što su ekonomski aktivno stanovništvo, nezaposleni i visina prosječnih plaća. U trećem dijelu govori se o kvaliteti hrvatskog obrazovanja pošto je obrazovanje glavna odrednica konkurentnosti radne snage a time i konkurentnosti gospodarstva u cjelini. Kroz PISA ciklus 2009, istraživanje o obrazovnim karijerama mladih te Universitas 21 (listu kvalitete sustava visokog obrazovanja) prikazana je kvaliteta osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. U ovom dijelu također je obrađeno cjeloživotno učenje koje je u razvijenim zemljama glavni segment obrazovanja. Četvrti dio prikazuje višestruke koristi od obrazovanja koje se pomalo naziru i u Hrvatskoj. Numerički podaci, grafikoni, tablice temelje se na statističkim podacima državnog zavoda za statistiku, hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Eurostata. Rad se uglavnom bazira na provedenim istraživanjima kao što su PISA, Universitas 21, istraživanje o obrazovnim i radnim karijerama mladih te na stručnim i znanstvenim radovima i člancima ekonomskih stručnjaka.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2012/80 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Management i poduzetništvo |
Datum pohrane: | 17 Oct 2012 11:46 |
Zadnja promjena: | 17 Oct 2012 11:46 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1687 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |