Modrušan, Silvano (2010) Pozicioniranje konkurentnosti kamping turizma Istre u mediteranskom okruženju. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Navedena tema nametnula se kao rezultat teorijskih spoznaja i zahtjeva prakse, a u želji za pronalaskom boljih rješenja pri pozicioniranju Istarske županije kroz razvoj kamping turizma. Autor provodi istraživanje na kamping turizmu Istre sa željom dugoročnog unapređenja istog. Podobnost kandidata za temu proizašla je iz dugogodišnjeg menadžerskog iskustva u istarskom kampu Kažela u Medulinu i Bivillage, u Valbandonu. Svrha rada je ukazati na postojanje značajnog napretka u odnosu na same početke razvoja kamping turizma. Pritom autor uvažava činjenicu da se isti s godinama neprestano razvija te da se i zahtjevi tržišta mijenjaju. Osnovna pretpostavka autora u radu je da za opstanak na turističkom tržištu više nije dovoljno posjedovati uređeno kamp mjesto već treba udovoljiti i nizu ostalih kriterija. Postavljena se hipoteza dokazuje brojnim podhipotezama: - Republika Hrvatska još nije definirala razvojnu strategiju kamping turizma. - U zemljama «Mediteranskog bazena» je prepoznata važnost kampova kroz znatne državne potpore vlasnicima. U konkurentnim zemljama je kamping turizam opterećen manjim stopama poreza na dodanu vrijednost. (Španjolska 7%, Grčka 5%, Francuska 5.5%.). -U zemljama EU postoje potpore za korištenje alternativnih izvora energije (solarna, energija vjetra). Potiče se i ugradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se ona opet mogla upotrijebiti kao tehnička voda. - Stranom državljaninu je dozvoljen boravak od najviše tri mjeseca unutar jedne godine. Isto ograničava boravak gostiju u kampovima u paušalu. - Postojeći zakoni o gradnji, zakon o koncesijama, odnosno pravilnik o utvrđivanju granica pomorskog dobra vlasnike kampova stavlja u poziciji da ne mogu graditi i ulagati u infrastrukturu unatoč pozitivnoj ulagačkoj klimi. Stoga ukoliko želimo biti konkurentna kamping destinacija potrebno je udovoljiti zahtjevima tržišta, a to je i poboljšanje u pogledu sanitarija, kvalitete i opremljenosti parcele, animacije i sl. Hipoteze H1, H2, H3 i H4 se dokazuju i argumentiraju u radu. Predmet ovog rada je upravo ukazati na poteškoće s jedne strane, te prednosti koje se mogu ostvariti ulaganjem i razvojem ove usluge, s druge strane. Istra kao regija prednjači u kamping turizmu u odnosu na ostale Hrvatske regije, što autor ovog rada brojnim tablicama, prikazima i grafikonima dokazuje. Autor se u radu zalaže usporediti regiju za vodećim regijama Europe radi ukazivanja na prednosti i propuste u razvoju. Nadalje, u radu se upućuje na potrebu za konsenzusom države, lokalne uprave i samouprave sa vlasnicima. U prvom poglavlju je prikazana povijest razvoja kamping turizma u svijetu od njegovih početaka pa sve do danas kroz povijesne faze. Nakon toga je obrađena tema vezana za pojmovno definiranje kamping turizma. U ovom poglavlju se vrši distinkcija pojmova i termina vezanio za kamping turizam. Drugo poglavlje obrađuje značaj kamping turizma za turizam Hrvatske prikazujući njegove resursne osnove, zakonsku regulativu, statističke podatke te stanje ponude i potražnje. Analiziraju se motivi za putovanjem u Hrvatsku, duljina boravka, potrebe kampista te ocjenu pružene kamping usluge. U trećem poglavlju se obrađuje kamping sektor Istre, njegovo stanje i obilježja. Ocjena kamping usluge u Istri aludira na važnost prilagodbe svjetskim trendovima vezano za kvalitetu usluge u turizmu. Nadalje, autor daje osvrt na kadrovsku problematiku kamping sektora kao uslužne djelatnosti. Četvrto poglavlje obrađuje primjer kampa „Bivillage“ u Valbandonu. Opisuje se resursna osnovu, pozicioniranje, stanje ponude i potražnje. Na kraju poglavlja se analizira stanje kampa u smislu involviranja trendova na turističkom tržištu u razvojne strategije istog. Peto poglavlje obrađuje temu talijanskog kamping sektora sa osvrtom na kamping sektor regije Veneto. U daljnjem tekstu se obrazlaže najjača kamping regija u svijetu te opisuje uspjeh i značaj najbolje ocijenjenog kampa „Union“ Lido. U šestom poglavlju se komparira stanje hrvatskog kamping turizma sa turističkim regijama susjednih zemalja. Analiziraju se komparativne prednosti zemalja u regiji i Hrvatske sa jedne strane i slabosti sa druge strane. Uspoređuju se prosječne porezne stope kao i prosječne cijene u kamping sektoru. Sedmo poglavlje je koncipirano na način da se daju preporuke i prijedlozi za daljnje djelovanje sa ciljem boljeg pozicioniranja kamping turizma Istre i Hrvatske u odnosu na kamping turizam Europe. Daju se preporuke djelovanja na nivou države, lokalne uprave i samouprave kao i samih vlasnika. Autor sedmo poglavlje završava preporukama vezanim za sinergiju svih čimbenika u kamping turizmu sa prijedlogom potrebnih akcija. Osmo poglavlje donosi zaključna razmatranja te ukazuje na buduća istraživanja potrebna u sektoru kamping na razni zemlje. Dakle, kao rezultat istraživanja očekuje se teorijski i praktični doprinos, a sve s ciljem postizanja nove znanstvene spoznaje. Rad se bazira na istraživanju raspoložive literature u vidu pretraživanja baza podataka i radova domaćih i inozemnih autora, s ciljem proširenja i produbljenja postojećih saznanja o predmetu istraživanja. Uz metode prikupljanja podataka i tehnike kreativnog mišljenja u izradi rada koristile su se sljedeće znanstveno istraživačke metode: povijesna metoda, metoda deskripcije, metoda indukcije i dedukcije, metoda komparacije, statistička metoda kao i metoda anketiranja koja se odnosi na zadovoljstvo gostiju uslugama kampa „Bivillage“ u Valbandonu. Ovaj rad bi trebao pomoći u rasvjetljavaju brojnih dilema i pitanja vezanim uz kamping sektor Republike Hrvatske i Istre kao regije okrenute emitivnim tržištima u okruženju. Istraživanje predstavlja težnju ka što skorijem rješavanju problematike koja se uz ovaj sektor veže te prilagodbe regulativama Europske unije. Zbog teškoće u prikupljanju podataka zahvaljujem svim suradnicima na pruženoj pomoći i sugestijama, posebice mentorici doc.dr. sc. Jasmini Gržinić, Adrijanu Palmanu i Mirjani Modrušan.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2010/151 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
| Datum pohrane: | 18 Oct 2011 06:32 |
| Zadnja promjena: | 18 Oct 2011 06:32 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/179 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
