Erik, Maja (2012) Potencijalna primjena kontrolnih karata u Hrvatskim poduzećima. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Cilj ovog rada čija je tema „Potencijalna primjena kontrolnih karata u hrvatskim poduzećima“ je ukazati na važnost upravljanja kvalitetom, ali i na kontrolu iste. Osim toga cilj rada je i istražiti u kojoj se mjeri koriste alati kontrole kvalitete, prvenstveno kontrolne karte. Ulaganje u kvalitetu je dugoročna investicija, zahtijeva angažiranost svih zaposlenika te stalno obrazovanje i usavršavanje. Osim toga vrlo je važno provoditi stalnu kontrolu kvalitete ne samo finalnih proizvoda nego je potrebno stalno pratiti i usavršavati cijeli poslovni proces. Za kontrolu poslovnog procesa najprikladnija je statistička kontrola koja se primjenjuje još od dvadesetih godina prošlog stoljeća. Tada se ova vrsta kontrole koristila isključivo za praćenje stabilnosti procesa, dok se danas koristi za stalno poboljšanje procesa i povećanje njegove sposobnosti. Osnovni alat statističke kontrole procesa su kontrolne karte. Njihov je izumitelj Walter A. Shewhart, a u suštini predstavljaju mali graf koji se osim od osi x i y sastoji od centralne linije te gornje i donje kontrolne granice. Centralna ili središnja linija predstavlja, u većini slučajeva, aritmetičku sredinu svih promatranih vrijednosti, dok se kontrolne granice mogu proizvoljno određivat, no u pravilu se postavljaju ± 3 sigme od centralne linije. S obzirom na to prate li se u procesu fizikalne veličine ili opisna svojstva postoje kontrolne karte za varijable i kontrolne karte za atribute. Osim kontrolnih karata postoje i drugi alati metode i tehnike koje se koriste za kontrolu kvalitete. Alati kontrole kvalitete dijele se na osnovne i nove menadžerske alati. Osnovna razlika je u tome što se osnovna skupina alata, u koju spadaju dijagram tijeka, histogram, Paretov dijagram, dijagram uzrok-posljedica, dijagram rasipanja, ispitni list i kontrolne karte, temelji na prikupljenim podacima na temelju kojih se donose zaključci, dok se novi menadžerski alati temelje na znanju i iskustvu menadžmenta. Istraživanje koje je provedeno na hrvatskim poduzećima ukazuje na to da se u najvećoj mjeri koristi dijagram tijeka ili hodogram, a najmanje Paretov dijagram. Kontrolne se karte koriste relativno kratko i malo. Koristi ih tek 24% poduzeća iz uzorka i od toga više od 66% ih koristi kraće od godinu dana dok ih niti jedno poduzeće ne koristi duže od pet godina. Budući tržišni uvjeti i zahtjevi Europske unije idu u prilog tome da se postotak poduzeća koji koriste alate kontrole kvalitete uvelike poveća.
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
