Kriza u RH kao rezultat krize u svijetu

Marić, Davor (2010) Kriza u RH kao rezultat krize u svijetu. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Financijske krize definiraju se kao poremećaji na financijskom tržištu, koje karakterizira pad cijena imovine, te propast financijskih i nefinancijskih institucija. Javljaju se kod rasta nepovoljnih odluka i moralnog hazarda na financijskim tržištima koja ne mogu usmjeravati kapital učinkovito od štediša prema investitorima, što uzrokuje smanjenje ekonomske aktivnosti. Suvremena svjetska financijska kriza, koja prerasta u ekonomsku, a može se reći i da se radi i o krizi upravljanja, odnosno krizi povjerenja u poduzeća, većinom se prihvaća kao kriza nedovoljne potrošnje. Tako nedovoljna potrošnja postaje glavni uzročnik ekonomskih kriza, a onda se također javlja i problem preventivne štednje kod kojeg se kućanstva nastoje pripremiti za predstojeću krizu tako da smanje potrošnju i povećaju štednju u slučaju krize. Naravno, ovakvo ponašanje koje se temelji na očekivanjima, dovodi do ostvarivanja predviđenih događaja. Svi vjeruju da će biti kriza, pa dolazi do smanjenja potrošnje i pojave krize. U slučaju da je kriza već nastupila, ovakav oblik ponašanja samo pojačava negativne ekonomske učinke iste. Dosadašnjim teorijskim istraživanjima dokazano je da se kriza nedovoljne potrošnje kao pojavni oblik krize apsorpcije, ne može riješiti povećanjem potražnje. S pojavom dužničkog udara izazvanog padom tržišta sekundarnih kredita u SAD-u, nametnuo se izlaz u inflaciji, odnosno u ekspanziji kredita kako bi se kratkoročno stimulirala ekonomija. Inflacija u uvjetima rasta i pune zaposlenosti, kao što je slučaj u SAD-u, ne vodi u dužničku krizu, već samo kratkoročno otežava poslovanje, a u dužem roku obara potražnju. U globalnom sustavu od 80-tih godina, trend je bio u realnom sektoru rigidnost cijena, a u financijskom sektoru permanentan rast profitabilnosti. Novčana ekspanzija mnogostruko je premašivala realni gospodarski potencijal, tako da je moralo u dužem roku doći do strukturnih promjena te su odnosi cijene kapitala i cijene roba morali prije ili kasnije eskalirati. Kriza se odrazila i na Hrvatsko gospodarstvo, koje je u 2009. godini zabilježilo najveći pad realnog BDP-a od 1993., a ni ove godine situacija nije bolja. Uzroci su u učinku prelijevanja iz okruženja, ali i domaćih razloga. Stoga se nastoje analizirati uzroci, kako bi se moglo svladati recesiju. Da bismo bolje razumjeli u kolikoj mjeri je svjetska kriza utjecala na nastanak krize u Hrvatskoj potrebno je napraviti vrlo opsežan uvod u samu prirodu krize u kojoj se trenutno svjetska ekonomija nalazi, a isto tako je potrebno i razumjeti koje su razlike i sličnosti sa svjetskom krizom, te krizom koja je prisutna u Hrvatskoj. Tako se u prvom poglavlju govori općenito o ekonomskoj krizi, koji su njezini uzroci te kako se ista odrazila na gospodarstvo SAD i Europe, prvenstveno EU. Ukratko su dani i prijedlozi programa nekih država za brži oporavak od krize i izlazak iz recesije. U drugom poglavlju govori se o ekonomskoj krizi u Hrvatskoj, što je dovelo do nje, te koje su razlike i sličnosti sa ekonomskom krizom u svijetu. Također su dane i refleksije krize na hrvatsko gospodarstvo. Nadalje, kako temelj svake ekonomije leži upravo u malom i srednjem poduzetništvu, u ovom se radu željelo i temeljitije istražiti kako su mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj reagirala na krizu i koje su temeljne poruke ove krize za takva poduzeća. U trećem poglavlju rada prezentirano je kakve bi korake trebali poduzeti državni aparati, ali i stanovnici Hrvatske trebaju za što brži i sigurniji izlaz iz recesije.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Škare, Marinko
Dodatne informacije:	2010/176
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.1 Gospodarsko stanje. Gospodarski ciklus. Razvoj gospodarske strukture. Rast
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	19 Oct 2011 07:03
Zadnja promjena:	16 May 2014 14:21
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/204

Actions (login required)

Pregledaj stavku