Palmić, Ana (2012) Devizno tržište. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (835kB) |
Sažetak
Ovim sam diplomskim radom željela objasniti što je to devizno tržište. Samo postojanje skoro dvjesto različitih zemalja na svijetu, od kojih svaka ima drugačije karakteristike, veličinu, bogatstvo i običaje, ne znaći da one ne mogu zajedno funkcionirati i međudjelovati. Upravo o tome nam govori devizno tržište, tj. kako se uz količinu različitih valuta sve one „nađu“ na jednom mjestu. Valuta je jedinica razmjene koja olakšava transfer roba i usluga. Svaka država, teritorij ili entitet ima svoju valutnu zonu. Valutna zona predstavlja teritorij na kojemu je određena valuta dominantno sredstvo plaćanja. Kako bi se olakšala trgovina između različitih valutnih zona uvedeni su tečajevi. Tečaj predstavlja cijenu po kojoj jednu valutu možemo razmijeniti (konvertirati) u neku drugu valutu. U pravilu svaka zemlja ima monopol nad svojom valutom, čije je izdavanje pod kontrolom središnje državne banke. Iako večina svjetskih država ima valutu svog specifičnog imena, neke zemlje koriste isto ime za valutu, iako one nemaju isti tečaj niti istu tržišnu vrijednost; tako imamo npr. australski dolar, kanadski dolar, američki dolar . . . Neke zemlje (npr. članice Europske Unije) koriste istu valutu (euro) iako ne spadaju pod isti teritorij niti čine jednu jedinstvenu državu. Postoje i slučajevi kada neke države (zemlje u tranziciji, offshore države1) proglase valutu druge zemlje ili teritorija kao svoje zakonsko sredstvo plaćanja, kao npr. Panama (u kojoj je američki dolar zakonito sredstvo plaćanja), Crna Gora (koja ima euro kao zakonito sredstvo plaćanja) . . . Kao i na svakom tržištu, tako i na deviznom tržištu, vlada pravilo ponude i potražnje: što je ponuda obilnija i veća, to je potražnja za tim proizvodom (u našem slučaju određenom valutom) manja, i obrnuto: što je ponuda oskudnija, povećava se potražnja. Uz to htjela sam doćarati što sve devizno tržište čini takvim kakvim ga danas poznajemo.
| Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2012/180 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.7 Međunarodne financije |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Marketinško upravljanje |
| Datum pohrane: | 28 Mar 2013 08:39 |
| Zadnja promjena: | 28 Mar 2013 08:39 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2040 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
