Svitich, Sandra (2011) Međuovisnost turizma i klimatskih promjena. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Nastanak suvremenog oblika turizma datira iz 19. stoljeća kada su ujedno i prvi putam zabilježene riječi turizam i turist. Uskoro je turizam postao jednom od najdinamičnijih svjetskih industrija. Glavni akter turizma je turist, koji na putovanje kreće s namjerom da doživi nešto novo, nešto što u svom okruženju ne može doživjeti. Turističko tržište čine turistička ponuda i potražnja koje su u pravilu odvojene, te turist kao predstavnik turističke potražnje mora otputovati u mjesto ponude kako bi mogao konzumirati uslugu. Turisti danas putuju u gotovo sve dijelove svijeta, a Europa se uspješno drži vodstvo kao najposječenija turistička regija. Uz zagađenje tla i voda, klimatske su promjene postale jednim od glavnih ekoloških problema današnjice. Ovisan o industriji, čovjek negativno djeluje na okoliš, mijenjajuci ga prema svojim potrebama. Vrši destruktivan utjecaj na Zemlju te uzrokuje štetu svom živom svijetu. Koncentracija stakleničkih plinova povećala se čovjekovim utjecajem, što je potvrdio i IPCC u svojim izvješcima o promjeni klime, zbog čega se promijenila ravnoteža u Zemljinoj atmosferi. Zemlja se počela zagrijavati, što je dovelo do globalnog zatopljenja. Mnoge turističke destinacije ovise o karakteristikama klime nad tim područjima i osjetljive su na njenu promjenu, no turizam ujedno i negativno utječe na klimu. Trend odlaska na putovanja zrakoplovom i jeftinih avionskih karata sve je popularniji, no zračni promet je glavni izvor stakleničkih plinova u turizmu. Skijališta, otočne i obalne destinacije posebno su osjetljive na klimatske promjene. Istraživanja ukazuju na to da je temperatura u porastu, otapanje leda i snijega je ubrzano, a postoji i opasnost od podizanja razine mora. Topljenjem snijega i leda brojne bi turističke destinacije, koje ponudu baziraju isključivo na ovoj prirodnoj atrakciji, mogle izgubiti na svojoj važnosti na turističkom tržištu. Alternativa je proizvodnja umjetnog snijega koji, uz to što je veliki financijski trošak, također i veliki potrošač energije i narušavatelj ekosustava. Otope li se ledenjaci, ljudima prijeti podizanje razine mora, što bi dovelo do potapanja mnogih otoka i obala, gdje je najčešce bazirana turistička ponuda. Popularne i poznate destinacije ovom bi se katastrofom našle ispod mora. Ljepota koraljnih grebena mnogim je destinacijama omogućila razvoj turizma. Porastom temperature i zagrijavanjem mora, ove su se turističke atrakcije našle pred izumiranjem. Nastavi li čovjek pridonositi globalnom zatopljenju, koraljni grebeni i otoci postat ce daleko od „in“ destinacija. Turizam postaje vodeća industrija svijeta, a mnoge zemlje opstaju upravo zahvaljujući njegovu razvoju, no nastavi li se globalno zatopljenje nestat će mnoge turističke atrakcije, i propasti mnoga gospodarstva.
| Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2011/90 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 5 Prirodne znanosti i matematika > 504 Znanost o okolišu. Environmentologija |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam |
| Datum pohrane: | 20 Oct 2011 10:13 |
| Zadnja promjena: | 20 Oct 2011 10:13 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/208 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
