Elektroničko poslovanje

Smilović, Andrej (2010) Elektroničko poslovanje. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Sredinom prošlog stoljeća, na početku industrijsko-tehnološke ekspanzije, povezanost među poduzećima, bila je na nivou telefonskih linija. U to vrijeme nije postojala elektronička povezanost višeg nivoa, radi nedostatka podržavajuće tehnologije. Krajem 60-ih godina, agencija u ustrojstvu američkog ministarstva obrane pod nazivom DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), pokrenula je projekt ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network), čiji je primarni cilj bio ispitati tehničke mogučosti razmjene podataka između različitih čvorova mreže. Cilj je dostignut i kroz projekt je ostvareno logičko povezivanje različitih lokacija. 1975. ARPANET je od eksperimentalne postala operativna mreža s TCP/IP standardom kao glavnim elementom prijenosa podataka između izvora i odredišta. TCP/IP skup protokola usvojen kao vojni standard 1983. Korištenje tog standarda bio je preduvjet za spajanje na ARPANET mrežu, a bitan povijesni moment je poticanje ugradnje TCP/IP protokola u operacijski sustav UNIX čime je stvorena prva veza između operacijskog sustava UNIX i TCP/IP skupa protokola. U vrijeme kada je TCP/IP postao standard dolazi do pojave termina Internet, a mreža ARPANET podijeljena je na dva dijela: MILNET (dio podatkovne mreže ministarstva obrane SAD) i manji dio ARPANET. S vremenom Internet postaje dominantna svjetska računalna mreža koja povezuje skoro sve ostale mreže u svijetu. TCP/IP skup protokola prihvačen je kao standard zbog brojnih prednosti od kojih možemo izdvojiti: - neovisnost o tipu računalne opreme i operacijskih sustava, te o pojedinom proizvođaču - neovisnost o tipu mrežne opreme na fizičkoj razini i prijenosnog medija, što omogučava integraciju različitih tipova mreža (Ethernet, Token Ring, X.25...) - jedinstveni način adresiranja koji omogučava povezivanje i komunikaciju svih uređaja koji podržavaju TCP/IP - standardizirani protokoli viših razina komunikacijskog modela, što omogučava široku primjenu mrežnih usluga ARPANET je bila prva funkcionalna mreža, temeljena na skupu protokola koji omogučavaju packet switching prijenos podataka. ARPANET je s vremenom evoluirao u mrežu koju danas nazivamo Internet. Globalno, Internet je svoju ekspanziju doživio 90-ih godina prošlog stoljeća i postao najbrže prihvaćeni komunikacijski medij svih vremena, telefonu je za takav rast trebalo 70 godina, radiju 40, a televiziji 15 godina. Elektroničko poslovanje 3 Od tada je u neprekidnom porastu, i najnoviji podaci pokazuju da je 24,7% svjetskog stanovništva priključeno na Internet. U nastavku su prikazane stope rasta korištenja Interneta u svakodnevnom životu u periodu od 2000 do 2009: Afrika – 1,359.1% Azija – 516.1% Europe – 282.9% Srednji Istok – 1,360.2% Sjeverna Amerika – 132.9% Latinska Amerika/Karipsko oto�je – 873.1% Oceanija/Australija – 173.4% Trenutno prisutni tehnološki trendovi u informatičko-komunikacijskoj tehnologiji u vidu informatičkih i mrežnih tehnologija, na�inima pristupa Internetu imaju značajan utjecaj na promjenu koncepta u komunikaciji između različitih dijelova poslovnog svijeta, prvenstveno: - komunikaciju poduzetnika i kupaca - internu komunikaciju poduzeća, odnosno na relaciji poduzeće - zaposlenici - komunikaciju poduzeća i dobavljača - komunikaciju poduzeća i javnosti Iako su gore prikazane relacije u isključivo poslovnom okruženju direktno ili indirektno, elektroničko poslovanje, u određenom obliku susrećemo u svim aspektima društvene zajednice pa tako susrećemo elektroničko poslovanje u javnom sektoru (vlade), neprofitnom sektoru, domaćinstvu. Pored gore spomenute promjene tehnologije mijenja se i karakter komunikacije, jer se komunikatori zamjenjuju klijentima putem kojih korisnik ostvaruje komunikaciju, dok interakcija osoba-osoba prelazi u drugi plan s tendencijom nestajanja. Navedeno upućuje da je naglasak elektroničkog poslovanja na razvijanju komunikacijske tehnologije, odnosno zamjene govorničke i komunikacijske vještine s uspješnim softverskim proizvodom za komunikaciju s određenim poslužiteljem i klijentom. Tehnološka ekspanzija rezultirala je pojavom informatičkog tržišta, tržišta telekomunikacijskih tehnologija. Implementacijom tehnologija u poslovne procese, na način da se ljudski misaoni rad postupno zamjenjuje procesiranjem informacija pomoću računala, aplikacijskih servera, robusnih baza podataka, odnosno sve raznovrsnijom primjenjivošću u društvenim okruženjima. Cilj ovog rada je je opisati elektroničko poslovanje kroz povijesnu, tehnološku i ekonomsku i socijalnu prizmu, odnosno opisati temelje njegova nastanka kroz povijest, tehnologije i modele koji Elektroničko poslovanje su nužni za njegovu operativnu funkciju, ekonomske efekte elektroničkog poslovanja u svakodnevnom korištenju kao i socijalne efekte u populaciji elektroničkog poslovanja. U osnovama elektroničkog poslovanja razrađeni su osnovni pojmovi, njihov nastanak i današnje korištenje. Pored toga navedene su osnovne podjele i kategorije implementacije elektroničkog poslovanja u poduzećima, i u svim kategorijama navedeni i objašnjeni pripadajući pojavni oblici. U cilju boljeg pojašnjenja razvoja elektroničkog poslovanja, obrađen je i povijesni aspekt nastanka takvog informatičko – ekonomskog okruženja kroz pregled najvažnijih tehnologija, standarda i softverskih rješenja kao temelj za početak i daljnji razvoj elektroničkog poslovanja. Također, povijesno okruženje nužno je da bi se predstavila evolucija elektroničkog poslovanja kroz dvije dimenzije: teorijske i poduzetničke i na kraju opisan je značaj elektroničkog poslovanja u različitim društvenim kategorijama današnjice. Nakon osnova elektroničkog poslovanja predstavljena je infrastruktura, od opisa virtualnog modela najosnovnijeg procesa u elektroničkom poslovanja, a to je prijenos podataka/informacije. Uvid u najniži nivo funkcioniranja mreže kao tehničkog temelja elektroničkog poslovanja, nastavljen je s prikazom infrastrukture kao skupa softvera i hardvera koji tvore određenu arhitekturu pružajući zahtijevane funkcionalnosti. Opisane su karakteristike infrastrukture i zahtjevi pri njenoj implementaciji. Pored tehničke platforme, bitna je i investicijska strana infrastrukture, pa je i njoj napisano nekoliko riječi. Treće poglavlje fokusira se na elektroničko poslovanje kao dio modernog ekonomskog društva, odnosno sučeljava se s modelom lanca vrijednosti. Pomoću usporedbe tradicionalnog i dizajna eposlovanja ističe se utjecaj elektroničkog poslovanja organizaciju procesa u poduzećima. Prikazani su trendovi elektroničkog poslovanja u Republici Hrvatskoj, EU i svijetu. U četvrtom poglavlju naveden je primjer za konkretno poduzeće, poslovni sustav CIMOS. Opisan je ustroj poduzeća, osnovni pravci razvoja, prikazani su proizvodi i spomenute nagrade. Nakon ekonomske strane izvršen je opis komunikacijske topologije uz nekoliko detalja o operativnim sustavima, mrežnom protokolu. Prikazana je podjela informatičkog sustava i podjela administrativnih cjelina za konkretnu lokaciju i analiza poduzeća s obzirom na korištenje elektroničkog poslovanja u poslovnim procesima. Zadnja cjelina u četvrtom poglavlju je pregled budućih trendova u razvoju elektroničkog poslovanja

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2010/132
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.4 Matematička ekonomija > 330.47 Ekonomska informatika
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Poslovna informatika
Datum pohrane:	02 Nov 2011 12:07
Zadnja promjena:	02 Nov 2011 12:07
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/228

Actions (login required)

Pregledaj stavku