Pavat, Martina (2013) Uloga cjeloživotnog obrazovanja u suvremenom društvu. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (234kB) | Zatraži kopiju |
Sažetak
U suvremenim razvijenim zemljama glavni razvojni čimbenici su obrazovanje i učenje. Oni određuju kvalitetu ljudskih resursa te se danas sve više naglašava njihova važnost za razvoj društva. Pojedince se nastoji osposobiti za cjeloživotno učenje. Uz taj pojam vezana su i ključna znanja, vještine i stavovi koje pojedinac mora usvojiti kako bi se u potpunosti prilagodio društvu u kojemu živi. Cilj ovog rada je istaknuti važnost cjeloživotnog obrazovanja pod kojim podrazumijevamo proces učenja radi stjecanja novih i poboljšanja postojećih znanja, vještina i sposobnosti. Svrha cjeloživotnog obrazovanja i učenja sastoji se u činjenici da je ono potrebno svim naraštajima kako bi odgovorili izazovima na tržištu rada i samim time unaprijedili kvalitetu života. Učenje pritom predstavlja proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi. Cjeloživotno učenje danas postaje vodeće načelo za razvoj obrazovanja. U ovom radu poseban se značaj daje cjeloživotnom obrazovanju kao temeljnom kapitalu suvremenog društva i ključnom faktoru ekonomskog razvoja jer su građani neke zemlje presudni za njezin uspjeh. Rad započinje glavnim odrednicama cjeloživotnog učenja u kojima se prikazuje važnost učenja u svim životnim razdobljima. Zatim su opisane prednosti cjeloživotnog učenja gdje ponajprije do izražaja dolaze neformalno i informalno obrazovanje koje je bitno za osobni razvitak pojedinca. Drugo poglavlje temelji se na stajalištu da je u društvu znanja, znanje glavni razvojni resurs, dok međuodnos obrazovanja i društva prikazuje proces njihovog uzajamnog djelovanja potvrđujući pritom činjenicu da jedno bez drugog ne funkcionira. Izuzetno je važna i informacijska pismenost jer nudi mogućnost inovacije i samim time bolju konkurentsku poziciju na tržištu. U sklopu trećeg poglavlja, podaci Eurostata prikazuju postotak stanovništva koje sudjeluje u cjeloživotnom učenju, kao i pozicije na kojima se nalaze Hrvatska i ostale europske zemlje. Četvrto poglavlje opisuje odnos između cjeloživotnog učenja i zaposlenosti naglašavajući pritom da zemlje s razvijenijim cjeloživotnim učenjem nude svojim građanima veću mogućnost zaposlenja. Također, nastoji se povećati zapošljivost nezaposlenih osoba. Posljednji dio obuhvaća Programe cjeloživotnog učenja kojima je glavni cilj stvoriti napredno društvo znanja i održivi ekonomski razvoj.Čovjek mora trajno učiti kako bi bio u mogućnosti pratiti promjene, zadovoljiti svoje potrebe i interese i bio aktivni član društva. Nova znanja i učenje tijekom cijelog života pomažu u svijetu stalnih promjena, u razumijevanju tih promjena i u mijenjanju društva, ali i nas samih u skladu s tim promjenama. Cjeloživotno učenje potrebno je svim naraštajima zbog osiguranja jednakih prava na kvalitetan i aktivan život. Treba se prihvatiti model cjeloživotnog učenja jer je dugoročno to najbolje ulaganje. Ono jamči sigurnost zapošljavanja i samim time dohodovnu sigurnost. Svrha društvenog razvoja u suvremenim društvima je unaprjeđenje kvalitete života.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | Bušelić, Marija |
Dodatne informacije: | 2013/144 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Management i poduzetništvo |
Datum pohrane: | 29 Nov 2013 08:15 |
Zadnja promjena: | 21 May 2014 09:50 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2411 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |