Babić, Antonija (2010) Devizni tečaj i devizno tržište u Hrvatskoj. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (477kB) |
Sažetak
U ovom diplomskom radu obrađena je tema „Devizni tečaj i devizno tržište u Hrvatskoj“. S obzirom da tržište podrazumijeva sučeljavanje ponude i potražnje, devizno tržište podrazumijeva sučeljavanje ponude i potražnje deviza, gdje se održava trgovanje devizama po određenim propisima. Na temelju toga formira se devizni tečaj koji predstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraženu brojem jedinica domaće valute. Devizno tržište nema određenu geografsku lokaciju i radno vrijeme, no najveći dio svjetske trgovine se odvija na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Devize koje su najzastupljenije u prometu su američki dolar, euro i yen. Hrvatska je mlada i otvorena zemlja koja se od svog osamostaljenja okrenula modelu tržišnog privređivanja. Razdoblje početka 90-tih godina karakteriziraju inflatorni pritisci te poradi toga došlo je do uvođenja stabilizacijskog programa. Sidro stabilizacijskog programa je bio tečaj hrvatskog dinara prema njemačkoj marci, prvenstveno da bi se oborila inflacija , a dugoročno gledajući ciljevi su bili uravnoteženje proračuna te uspostava odgovarajuće unutarnje i vanjske neravnoteže. Inflacija je uklonjena devalvacijom od 20%, no nakon toga, tečaj se vratio na predprogramsku razinu. Od tada, sagledavajući u globalu situaciju na hrvatskom deviznom tržištu kuna je precijenjena. Na tržištu prevladavaju aprecijacijski pritisci koji su ponajviše sezonskog karaktera, jer je hrvatsko gospodarstvo ovisno o turističkoj sezoni. Isto tako, na aprecijacijske pritiske djeluju transferi iz inozemstva, zaduženja u inozemstvu, različita očekivanja tržišnih sudionika, interes stranih ulagača u vrijednosne papire i sl. Deprecijacija, u pravilu, se javlja na početku godine kada dospijevaju obveze servisiranja dugova prema inozemstvu. Aprecijacijske i deprecijacijske pritiske ublažava HNB svojim intervencijama. Na hrvatskom deviznom tržištu u praksi dolazi do transakcija između Ministarstva financija i HNB-a, između HNB-a i poslovnih banaka, međusobnih transakcija poslovnih banaka, nadalje između poslovnih banaka i drugih osoba te posredstvom ovlaštenih mjenjača. Fizičke osobe su uglavnom prodavatelji deviza, dok su najznačajniji neto kupci deviza pravne osobe. Održavanje tečaja važno je za ekonomiju koja je tržišno orijentirana, znači otvorena i mala poput Hrvatske jer tečaj održava (ne)stabilnost u gospodarstvu. Stabilnost tečaja i cijena trebala bi biti potpora efikasnijoj proizvodnji, time poticati strane investicije u željene sektore te nadalje time utjecati na razvoj inovacija. Kroz te mjere hrvatsko gospodarstvo bi postalo konkurentnije na međunarodnom tržištu.
Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2010/95 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.7 Novac. Monetarni sustav. Bankarstvo. Burze 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.7 Međunarodne financije |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
Datum pohrane: | 02 Nov 2011 12:05 |
Zadnja promjena: | 02 Nov 2011 12:05 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/266 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |