Kulišić, Kristina (2013) Benediktinski samostan u Dajli. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (3MB) | Zatraži kopiju |
Sažetak
Naselje Dajla stjecište je dugih i burnih povijesnih zbivanja koja se stoljećima odigravaju oko jednog od rijetkih istarskih ladanjskih kompleksa smještenih neposredno uz more. Riječ je o vrijednoj arhitektonskoj cjelini s kraja 18. i početka 19. stoljeća koja svoj današnji izgled dobiva 1839. godine na temelju nacrta francuskog arhitekta Gabriela Le Terriera de Manetota a čine ju reprezentativna zgrada u klasicističkom stilu u središnjem djelu, dvije bočne barokne zgrade koje među sobom formiraju dvorište i park koji kroz dekorativni portal vodi na obalu s manjim kamenim molom, crkva Svetog Ivana Krstitelja, kapelanov stan, te čitav niz gospodarskih zgrada kao i prostrano poljoprivredno zemljište. Najstariji tragovi prošlosti kompleksa vode u 5. i 6. stoljeće kada su grčki redovnici, zvani Kaluđeri, izgradili crkvu i samostan posvećene svetom Ivanu Krstitelju. U 9. stoljeću samostan naseljavaju benediktinci, a tijekom 13. stoljeća prelazi u vlasništvo novigradskih biskupa. 1273. godine biskup Nicoló posjed daruje koparskom plemiću Almericu Sabiniju te u nadolazećim godinama obitelj Sabini obnavlja posjed, a nekadašnji samostan dobiva naziv Kaštel Dajla (Castrum Dailae). Nakon smrti Francesca Sabinija, posljednjeg izdanka loze Sabini, 1736. godine posjed nasljeđuje koparska plemićka obitelj Grisoni, zahvaljujući kojoj čitav posjed kao i lokalno stanovništvo doživljavaju svoj preporod. Ostavši bez nasljednika, grof Grisoni čitavu svoju ostavštinu u Dajli zavjetovao je redu benediktinaca iz samostana Sv. Marije u Pragli koji Dajlu pretvaraju u ugledno središte, stvarajući mjesto visoke razine duhovnosti te pružajući veliku i potrebnu pomoć siromašnoj dijecezi. Benediktinsko monaštvo začetak je zapadne civilizacije i uspostave europske kulture koja se i danas baštini. Vođeni geslom „moli i radi“ te slijedeći Pravilo svojega osnivača svetog Benedikta, benediktinci su značajno obilježili vjerski, kulturni i društveni život te uvelike pridonijeli širenju kršćanstva, odgoju, školstvu, širenju naprednoga poljodjelstva kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Na području Istre postojalo je sveukupno oko pedeset benediktinskih samostana koji su bili središta gospodarskog, kulturnog i političkog razvoja, te su, između ostalog, zaslužni za širenje i očuvanje glagoljaške baštine. Benediktinska je zajednica u Dajli djelovala od 1859. do 1948. godine o čijem prisustvovanju i djelovanju između ostalog svjedoči tiskana i rukopisna građa iz samostana i crkve Svetog Ivana Krstitelja u Dajli, među kojom se ističe ona glazbena, sastavljena od četrnaest glazbenih knjiga.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 229/2013 |
Teme: | 9 Geografija. Biografija. Povijest > 930 Povijesna znanost. Historiografija > 930.85 Kulturna povijest |
Odjeli: | Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" |
Datum pohrane: | 07 Jan 2014 07:56 |
Zadnja promjena: | 07 Jan 2014 07:56 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2989 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |