Obilježja vanjskotrgovinske razmjene Hrvatskog gospodarstva

Kozjak, Ivana (2009) Obilježja vanjskotrgovinske razmjene Hrvatskog gospodarstva. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (690kB)

Sažetak

Ciljevi ovog rada su utvrđivanje čimbenika koji su utjecali na kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske, sagledavanje strukture vanjskotrgovinske razmjene, spoznaja utjecaja tih kretanja na tekući račun bilance plaćanja i inozemnu zaduženost te spoznaja stanja, mogućnosti i mjera za povećanje konkurentnosti zemlje u razmjeni s inozemstvom. Hrvatska je zemlja s malim tržištem i kao takva nije u mogućnosti utjecati na kretanje cijena na svjetskom tržištu. Da bi ostvarila gospodarski razvoj, morala se izvozno orijentirati. Dinamiku i strukturu hrvatskih gospodarskih odnosa s inozemstvom pratimo analizom bilance plaćanja, pri čemu je za analizu vanjskotrgovinskih odnosa s inozemstvom od posebnog značaja podbilanca vanjske trgovine. Hrvatsku vanjskotrgovinsku razmjenu već godinama obilježava stagnatnost izvoza i visok rast uvoza. Problem naše ekonomske politike je u tome što se povečavao uvoz i gomilao deficit upravo na onim proizvodima koji su ujedno najzastupljeniji u našem izvozu. Povećanje vanjskotrgovinskog deficita iz godine u godinu, dovelo je do rasta deficita na tekućem računu bilance plaćanja uz čiji je rast usko vezan i rast inozemnog duga. Iz godine u godinu vanjska zaduženost je rasla, a sredstva dobivena vanjskim zaduživanjem nisu ulagana u proizvodnju i investicije već u potrošnju uvoznih dobara. Ako tome dodamo podatak da se u posljednje tri godine značajno pogošala globalna konkurentnost Hrvatske, jasno je da su nužne hitne strukturne reforme u javnom i privatnom sektoru ako se želi ostvariti gospodarski razvoj i povećati konkurentnost Hrvatske. Ulazak Hrvatske u integracijske procese (WTO, potpisivanje Sporazuma sa zemljama EFTA-e, izuzevši članstvo u CEFTA-i) nije potpomogao u osvajanju inozemnih tržišta, već je doveo do povećanja uvoza iz tih zemlja. Sve manja pokrivenost uvoza izvozom, razina vanjskog duga, potreba proizvodnje proizvoda visoke dodane vrijednosti, upućuje na to da Hrvatska mora nastaviti s razvojem svoje izvozne usmjerenosti gospodarstva. U tome značajnu ulogu imaju aktivnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, koje daju velik doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva. Možemo zaključiti da su problemi izvoza i uvoza odraz stanja nacionalnog gospodarstva, a podizanje efikasnosti i konkurentnosti izvoza predstavlja ključno hrvatsko razvojno pitanje. Stoga, visoke stope ekonomskog rasta, smanjenje deficita platne bilance i inozemne zaduženosti nisu mogući bez povećanja međunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i bržeg rasta izvoza od uvoza.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	Afrić-Rakitovac, Kristina
Dodatne informacije:	2009/150
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.5 Trgovina s inozemstvom. Vanjska trgovina. Međunarodna trgovina
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Marketinško upravljanje
Datum pohrane:	10 Nov 2011 10:47
Zadnja promjena:	16 May 2014 15:01
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/303

Actions (login required)

Pregledaj stavku