Ereš, Katia (2013) Strateški savezi kao sredstvo pozicioniranja Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (946kB) | Zatraži kopiju |
Sažetak
Početkom 21. stoljeća nameću se brojna pitanja o problematici i odabiru modela razvoja nacionalnog gospodarstva u globalizacijskim procesima. Svakim se danom sve više zemalja uključuje u integracijske procese otvarajući se prema međunarodnom tržištu, uzrokujući na taj način porast količine i raznovrsnosti međunarodnih transakcija roba i usluga. Proces globalizacije postaje nužnost u suvremenom gospodarskom razvoju. Tako se osjeća sve veća nazočnost globalizacijskih procesa i na svjetskom turističkom tržištu. Pozitivni učinci globalizacijskih procesa znatan su poticaj poduzećima koja posluju na području turizma da se na različite načine uključuju u ovaj suvremeni fenomen. Turizam se danas u svijetu odlikuje mnogim novim organizacijskim mehanizmima u okružju globalnih, regionalnih i lokalnih tijekova. Riječ je o dinamičnim procesima koji predstvaljaju veliki izazov suvremenom turističkom razvoju, i to ne samo u kontekstu turizma kao dijela svjetskog gospodarstva, već kao presudni čimbenik njegova razvoja. S porastom turističkih kretanja, koja sve više poprimaju globalna obilježja, pojavljuje se sve veći broj subjekata koji sudjeluju na turističkom tržištu, kako bi se na što kvalitetniji način moglo odgovoriti naraslim zahtjevima turističke potražnje. Na strani turističke potražnje dolazi do promjena u strukturi turističkih potreba, koje tako izlaze iz okvira industrijskog turističkog modela i oblikuju turizam u skladu s novim životnim obrascem i s novim vrijednostima, nastalima također pod utjecajem globalizacije. S druge strane, nositelji turističkih aktivnosti, slijedom toga, posežu za različitim oblicima integracija, i to u srodnim ili različitim gospodarskim aktivnostima. Stoga je svrha ovog rada istaknuti važnost integracija u turizmu, te prepoznati strateške saveze kao efikasan i uspješan oblik strateškog povezivanja i suradnje poduzeća koja se bave turizmom, s osvrtom na hrvatska turistička poduzeća i mogućnostima za razvoj. Svrha integracijskog povezivanja u turizmu se posebice nameće zbog same prirode turizma, koji nije sam po sebi djelatnost, već ga čini skup različitih djelatnosti koje zajedno čine turistički proizvod i osiguravaju pružanje turističkih usluga, te stoga postoji još izraženija potreba za integracijom svih tih djelatnosti kako bi se njihovom suradnjom stvorio što bolji i kvalitetniji turistički proizvod, koji će biti u mogućnosti u što većoj mjeri zadovoljiti novonastale turističke potrebe. Uzimajući u obzir činjenicu kako je turizam važna ekonomska aktivnost sa široko pozitivnim utjecajem na ekonomski rast i zaposlenost zemlje u kojoj se razvija, glavna hipoteza rada je činjenica kako postoji neosporiva potreba za promjenama u poslovanju turističkih subjekata koji žele opstati na dinamičnom i promjenjivom svjetskom turističkom tržištu, s naglaskom na integracijske učinke koji nameću potrebu suradnje sa drugim srodnim ili konkurentskim poduzećima. Podhipoteza rada ističe strateške saveze kao moguće i poželjno sredstvo postizanja uspjeha na turističkom tržištu, kroz strateško povezivanje i sve prednosti i koristi koje ono omogućava članovima saveza. Rad je koncipiran u šest poglavlja. U prvom, uvodnom djelu, definirani su cilj, svrha i problematika rada, te su postavljene hipoteze. U drugom djelu rada navode se novi trendovi koji se javljaju u turizmu kao posljedica globalizacijskih procesa, te se razmatra položaj turizma u globalizacijskim i ekonomskim procesima današnjice. U trećem djelu rada dane su teorijske osnove integracija općenito, sa naglaskom na integracije na turističkom tržištu, te navedeni različiti oblici poslovnog povezivanja koji se javljaju u turizmu, a kao jedan od njih, i strateški savezi. U četvrtom djelu rada dane su teorijske osnove strateških saveza općenito, također sa naglaskom na iste saveze koji nastaju između poduzeća koja se bave turizmom. Nakon teorijskog djela, predstavljeni su primjeri sklapanja stranih marketinških strateških saveza u turizmu iz dva područja u kojima je sklapanje takvih saveza najčešće. Prvu skupinu primjera čine strateški savezi sklopljeni između hotelijerskih poduzeća, dok se druga skupina odnosi na saveze između poduzeća koja pružaju usluge avioprijevoza. U petom djelu rada dan je osvrt na položaj hrvatskih poduzeća u globalizacijskim procesima i njihova uključenost u strateška povezivanja, također sa primjerima sklapanja strateških saveza između hotelijera na primjeru Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela, te na primjeru domaćeg avioprijevoznika, Croatie Airlinesa. Također, u ovom je poglavlju dan kritički osvrt na obrađenu tematiku, sa mogućim rješenjima za hrvatska poduzeća u turizmu.
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
