Horvat, Sanja (2013) "Bilogorski rudnici" Koprivnica (pogon Bregi) 1960-ih i 1970-ih. Antropološki pristup. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (2MB) | Zatraži kopiju |
Sažetak
Eksploatacija ugljena u Glogovcu, podravskom selu u blizini Koprivnice, datira još iz 1869. godine. Zbog iste, mnogo se rudara doselilo na ovo područje, a njihov poloţaj nikad nije bio zavidan – rad u teškim uvjetima, uskraćivana prava, potplaćenost. Međuratno je razdoblje bilo turbulentno. Naime, nakon rata nastupila je inflacija, zatim deflacija pa relativna stabilizacija, a nakon toga pripreme za Drugi svjetski rat. Štrajkova u početku nije bilo zbog straha od otkaza. Rudari su bili bez sindikalne organizacije, dakle nezaštićeni. Zatim su mogli birati izmeĎu HRS-a i URSSJ-a, no zapravo su samo iskorišteni za postizanje jedne političke karijere. Uslijedili su, odnosno nastavili su se štrajkovi i tarifni sporovi, a petrificiranjem zarada u vrijeme inflacije osiguran im je nezavidan poloţaj i u budućnosti. U doba Drugog svjetskog rata lignitski su rudnici ponovno postali od interesa za državu, no bez obzira na to život rudara bio je bijedan pa se biljeţio i sve veći broj neopravdanih izostanaka s posla. Bilo je isplativije posvetiti se poljoprivredi te si tako osigurati hranu. Bitka za ugljen (sastavni dio NOB-a) jako je oslabila gospodarstvo. Naime, partizani su onemogućavali dolazak do ugljena, posljedica čega je bio nedostatak sirovina i zastoj u proizvodnji. Nakon rata ugljenokopi su bili najveća radna organizacija te su zasluţni za ukupni razvoj Podravine. Šezdesete su godine bile "zlatni vijek". Dok je 1940-ih bilo netrpeljivosti prema stranim rudarima, 1960-ih su godina Glogovac je bio, ne samo mulikulturalno središte, već i interkulturalno. No, 1970-ih rudnici postaju nerentabilni zbog jeftinijih izvora energije te postaju izvorište radne snage za industriju. Tako je došlo i do likvidacije rudnika u Glogovcu 1970., odnosno 1972. godine, nakon čega selo pomalo propada. Danas je na rudnik ostalo samo sjećanje, dok na bogat društveni život podsjećaju ruševine i zapušteni rudarski dom, koji je kasnije pretvoren u tvornicu.
| Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
|---|---|
| Mentor: | Matošević, Andrea |
| Dodatne informacije: | 289/2013 |
| Teme: | 9 Geografija. Biografija. Povijest > 930 Povijesna znanost. Historiografija > 930.85 Kulturna povijest |
| Odjeli: | Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam |
| Datum pohrane: | 24 Feb 2014 12:59 |
| Zadnja promjena: | 24 Feb 2014 12:59 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/3731 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
