Grgorović, Gloria (2010) Kulturni turizam i europski gradovi kulture. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (353kB) |
Sažetak
Kultura postoji od postanka čovječanstva, te tisućama godina razlikuje jedne narode i njihove običaje od drugih. Sa pojavom i razvojem turizma postala je neizostavan element turističke ponude, čime raste njena važnost i popularizacija. Najveća vrijednost kulture je u identifikaciji stanovništva, dok se u turističku ponudu ugrađuje da joj udahne karakter autentičnosti. Zasićenje turističkog tržišta masovnim turizmom utjecalo je na razvoj novih turističkih oblika. Kulturni turizam je tema ovog rada i predstavlja suvremeni turistički oblik, zastupajući želje i interese manjih skupina. Cilj ovog rada je razumijevanje društvenog aspekta kulturnog turizma i prednosti njegovog budućeg razvoja. Rad se sastoji od sedam cjelina. Nakon uvodnog poglavlja govori se o turizmu općenito, jer je kulturni turizam od samog razvoja turizma bio njegov sastavni element. Kao samostalni turistički oblik nastao je mnogo kasnije, te ga se smatra suvremenim pojmom. U poglavlju se definira pojam turizam i turist, povijesni razvoj turizma i glavni motivi koji utječu na odluku o putovanju i izboru turističke destinacije. Odnos kulture i turizma, te njihov zajednički učinak obrađuje se detaljnije u trećoj cjelini koja je u cijelosti posvećena kulturnom turizmu. Poglavlje sadrži teme poput: strateškog razvoja kulturnog turizma, njegova održivost, te uloga države u cjelokupnoj politici. Politika djelovanja i programi velikih međunarodnih organizacija na području kulturnog turizma analiziraju se u četvrtoj cjelini. U petoj cjelini govori se o programu Europske Unije pod nazivom „Europske prijestolnice kulture“, način izbora, te dugoročni i kratkoročni učinak izbora na gradove koji su ponijeli popularnu titulu. U šestoj cjelini riječ je o kulturnom turizmu u Europi, dok je za kulturni turizam u Republici Hrvatskoj osigurana sedma cjelina. Zaključak i kritički osvrt nalaze se u zadnjoj, osmoj cjelini. Podaci za izradu rada dobiveni su istraživanjem sekundarnih publikacija dosadašnjih istraživanja iz ove tematike objavljenih na internetskim stranicama i dosadašnjih istraživanja autora objavljenih knjiga navedenih u popisu literature, baze podataka Europske Unije i Europske komisije objavljene na službenim internetskim stranicama. Za izradu ovog diplomskog rada kao prikladne metode obrade podataka odabrane su: metode analize i sinteze, statističke metode, te metoda deskripcije.
| Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2010/8 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
| Datum pohrane: | 17 Nov 2011 13:06 |
| Zadnja promjena: | 17 Nov 2011 13:06 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/408 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
