Primjena e-učenja u srednjim školama

Radulović, Petko (2010) Primjena e-učenja u srednjim školama. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Mogućnosti koje pruža razvoj informatičko-komunikacijskih tehnologija bitno doprinose i unapređenju nastave. E-učenje postaje sveprisutno u nastavi, ali i u procesu samostalnog učenja i ispitivanja gradiva. Prema projektu: Projekt primjene informacijske tehnologije: „E-learning je jedan od brojnih pojmova s prefiksom "e-" koji se u posljednje vrijeme sve češće spominju. Tako sve više korisnika upotrebljava usluge e-bankarstva ili e-trgovine, a nerijetko se čuje za e-vladu, e-zdravstvo, e-pravosuđe, pa čak i za e-Hrvatsku. Tako je cilj programa e-Hrvatska (http://www.e-hrvatska.hr/ ) da hrvatsko društvo transformira u informacijsko društvo. Općenito, u svim ovim pojmovima prefiks "e-" (elektroničko, eng. electronic) označava izvođenje odreñenih djelatnosti uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Tako se i za e-learning to jest e-učenje ili u širem smislu e-obrazovanje može reći da je riječ o izvođenju obrazovnog procesa uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije, to jest računala i vrlo često i Interneta.“ Cilj rada je predstaviti mogućnosti uvođenja e-učenja u srednje škole i objasniti prednosti i nedostatke takvog načina učenja. Posebna pozornost usmjerena je na teškoće i sporost u primjeni e-učenja u srednjim školama. Doc. dr. sc. Natašom Hoić-Božić s Odsjeka za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci na pitanje o uporabi e-učenja u obrazovanju učenika i primjedbe voditelja rasprave g. Darka Jurekovića o rjeñoj uporabi e-učenja u obrazovanju učenika u osnovnim i srednjim školama, u odnosu na primjenu u visokoškolskim ustanovama kaže:„Mogu reći da je tvrdnja djelomično točna. Međutim, ukoliko krenemo od pretpostavke da se, ne samo u osnovnim i srednjim školama, već i u visokome školstvu treba koristiti mješoviti model e-obrazovanja, a ne u potpunosti online, tada se, u svakom slučaju, mora i može započeti s uvođenjem takvog modela e-learninga i u škole. Pri tome se omjer online i f2f dijela (dijela uživo) može prilagoñavati specifičnostima okruženja pa se u školama e-learning može uvoditi u nekom manjem omjeru, pogotovo u početku. Ovo značajno ovisi o uzrastu učenika, ali i o tome koliko se nastavnici u danom trenutku mogu posvetiti e-learningu. U svakom slučaju, treba započeti barem „malim koracima“, tj. probati u manjoj mjeri te onda vidjeti može li se ići i na veći omjer online dijela nastave u odnosu na klasičnu frontalnu nastavu ili pak ustvrditi da je za konkretni nastavni predmet, njegove obrazovne ishode i za konkretne učenike bolje da se veći dio nastave izvodi na klasičan način. Dakle, u školama ipak treba započeti s e-learningom te osmisliti cijeli proces mješovitog učenja tako da ga učenici dožive na pravi način, da nemaju samo tradicionalnu frontalnu nastavu, nego i nešto novo jer smo u brojnim primjerima vidjeli da učenici vole da ih se aktivnije uključi u nastavu uz pomoć ICT-a, umjesto da samo slušaju predavanja nastavnika.“ Vezano za takva razmišljanja, osim teorijskih razmatranja o e-učenju, rad sadrži i Program za učenje i ispitivanje učenika. Program bi trebao olakšati svladavanje gradiva i pospješiti proces evaluacije naučenog gradiva jer prema Terry Anderson, Sveučilište Athabasca: “Iz istraživanja o procjenjivanju znamo da su pravovremene i detaljne povratne informacije pružene odmah poslije izvedbe procjenjivanog ponašanja najučinkovitiji prilog motiviranju i oblikovanju ponašanja i mentalnih konstrukcija. Iz tog razloga, strojna evaluacija poput one provedene uz pomoć online testnih pitanja s nekoliko mogućih odgovora ili simulacija, može biti vrlo učinkovito sredstvo učenja”. Vezano za primjenu e-učenja u srednjim školama, važna je mogućnost učenja kroz igru. Tako se postižu najbolji rezultati. Marc Prensky u svome radu Slušajte uroñenike, piše: „Za današnje učenike skovao sam pojam "digitalni urođenik" (eng. digital native) (2001). Oni su izvorni govornici tehnologije, tečno govore digitalni jezik računala, video igara i Interneta. Nas, koji nismo rođeni u digitalnom svijetu, nazivam digitalnim pridošlicama. Prihvatili smo mnoge aspekte tehnologije, ali kao i oni koji drugi jezik uče kasnije u životu, zadržavamo “strani naglasak”, jer smo još uvijek jednom nogom u prošlosti. Na primjer, umjesto da dopustimo softveru da nas sam podučava, mi ćemo prije toga pročitati priručnik o njegovom radu i tako ga pokušati razumjeti. Naš naglasak iz pred-digitalnog svijeta često nam otežava učinkovitu komunikaciju s učenicima.“ Trenutnu situaciju u procesu učenja Marc Prensky izvodi iz izjave jednoga svoga učenika iz škole u Ney York city's East Harlemu gdje je radio kao profesor: „Čitati nisam naučio u školi– naučio sam iz igara“. Rad je koncipiran tako da je najprije dan osvrt na razvoj informacijskog društva i ulogu obrazovanja u novom, informacijskom dobu. Zatim je u sklopu projektiranja informacijskog sustava izrañen dijagram tijeka podataka za Program za učenje i ispitivanje učenika . Slijedi logičko i fizičko modeliranje relacijske baze podataka. Nakon toga dolazi osvrt na sam razvoj programiranja i odabir razvojnog okružja Delphi za razvoj Programa za učenje i ispitivanje učenika. Potom slijedi opis programiranja u Delphiju i izvedba-realizacija programa. Za kraj je ostavljen osvrt na proces e-učenja i na pretpostavljeno mjesto i ulogu ovakvog programa u učenju i testiranju učenika u srednjoj školi. Osim samog programa, koji je priložen na CD-u, u daljnjem tekstu slijedi razrada teme.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2010/14
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.4 Matematička ekonomija > 330.47 Ekonomska informatika
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Poslovna informatika
Datum pohrane:	17 Nov 2011 13:09
Zadnja promjena:	17 Nov 2011 13:09
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/414

Actions (login required)

Pregledaj stavku