Uvođenje eura i nove zemlje članice

Mihaljević, Andrea (2009) Uvođenje eura i nove zemlje članice. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (558kB)

Sažetak

Prekretnicu u ostvarenju Europske monetarne unije zasigurno predstavlja 1999. godina kada je uveden euro, najprije kao knjižni novac te tri godine kasnije i u gotovini. Međutim, euro nije službena valuta isključivo u eurozoni koju čini šesnaest europskih zemalja, naime ova valuta koristi se u nekoliko zemalja i regija izvan Europske unije primjerice u Monaku, San Marinu, Vatikanu, Andori, Kosovu i Crnoj Gori. Ulazak u monetarnu uniju za svaku zemlju je jedinstveni proces. Uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi konverzije, a cijene postaju usporedive među zemljama članicama što potiče konkurentnost, eliminacijom rizika promjene deviznih tečajeva spriječava se njihova manipulacija koja bi mogla poboljšati konkurentni položaj zemlje na međunarodnom tržištu. Glavni nedostatak predstavlja centralizirana monetarna politika koju preuzima Europska središnja banka dok se fiskalna politika provodi uz poštivanje Pakta o stabilnosti i rastu donesenog 1997., te reformiranog 2005. godine. Kako bi zemlja postala članicom eurozone prethodno treba ispuniti obvezatne kriterije iz Maastrichta te je nužna minimalno dvogodišnja participacija u mehanizmu valutnih tečajeva. Jedanaest zemalja postalo je dio eurozone 1999. godine izuzev Velike Britanije, Danske koje koriste klauzulu izuzeća, dok je Švedska na referendumu 2003. odbila uvođenje eura. Dvanaesta zemlja koja je uvela euro je Grčka 2001. godine. Danas eurozona obuhvaća više od 320 milijuna građana šesnaest europskih zemalja. Slovenija je prva od novih zemalja članica uvela euro 2007., uslijedile su Cipar i Malta 2008., te Slovačka od 1. siječnja 2009. Kako bi euro postao njihovom službenom valutom svaka od navedenih zemalja morala je provesti niz priprema u financijskom sektoru te među poduzećima. Tijekom priprema za uvođenje eura među građanima ovih zemalja manifestirali su se strahovi od mogućih poskupljenja stoga su sve četiri zemlje nastojale što efikasnije i iscrpnije provesti niz aktivnosti u cilju informiranja građana. U sloveniji, Cipru i Malti nova valuta obilježila je i nova poskupljenja koja su najčešća u uslugama do kojih je uglavnom dolazilo prilikom zaokruživanja cijena. Zaista je teško kvantificirati utjecaj uvođenja eura na inflaciju, najveći utjecaj na porast stopa inflacije zasigurno ima kretanje globalnih cijena energije i hrane. Zemlje usvajanjem nove valute očekuju pozitivne efekte za njihova gospodarstva: preobrazbu u zemlje privlačne za direktne strane investicije, poticanje gospodarskog rasta, povećanje raspoloživog dohotka te povećanje osobne potrošnje.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2009_1
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.9 Međunarodno gospodarstvo općenito. Međunarodni gospodarski odnosi. Globalno gospodarstvo
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	05 Pro 2011 21:01
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 21:01
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/462

Actions (login required)

Pregledaj stavku