Multilateralna trgovinska liberalizacija - stanje i perspektive

Hunjek, Igor (2008) Multilateralna trgovinska liberalizacija - stanje i perspektive. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (452kB)

Sažetak

Za svaku je zemlju, a osobito malu, uključivanje u međunarodne trgovinske tijekove pozitivno, jer se na taj način povećava životni standard građana i ukupno blagostanje društva. Za zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije problem otvaranja nacionalnih ekonomija odvija se u okviru pregovaračkih rundi s osnovnom intencijom neprestanog smanjivanja carinskih barijera, ukidanja kvota i uklanjanja necarinskih prepreka. Trgovinska liberalizacija danas se odvija na različitim razinama: na globalnoj pod okriljem WTO-a, regionalnoj stvaranjem regionalnih integracija, odnosno sklapanjem regionalnih trgovinskih sporazuma te na bilateralnoj razini. U periodu poslije Drugog svjetskog rata uočena je potreba za stvaranjem novog međunarodnog ekonomskog okvira. Njega bi činili: Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund – IMF , Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development – IBRD) i međunarodna organizacija koja bi djelovala u području trgovine. Bilo je predviđeno da to bude Međunarodna trgovinska organizacija (International Trade Organisation – ITO). Zato je u Havani sazvana Konferencija o trgovini i zaposlenosti pod okriljem Ekonomsko socijalnog savjeta UN (ECOSOC). Na drugom zasjedanju Pripremnog komiteta, u travnju 1947. godine, u Genevi, vođeni su bilateralni pregovori o carinskim koncesijama. Pregovori su završeni uspjehom, a rezultat je konkretiziran u okviru Općeg sporazuma o carinama i trgovini (General Agreement on Tariffs and Trade – GATT). GATT je stupio na snagu 1. siječnja 1948. godine i bilo je predviđeno da predstavlja samo privremeno, prijelazno rješenje za reguliranje međunarodne trgovine na multilateralnom nivou. Tijekom 1970 – ih godina, a naročito tijekom 1980 – ih, došlo je do takvih ekonomskih promjena za koje se može konstatirati da su značajno ugrozile kredibilitet GATT – a. Ministri su se sastali ponovo 1986. godine u Punta del Este u Urugvaju. Ciljevi deklaracije iz Punta del Este vidljivi su, prije svega, u tome što novi sporazum GATTa iz 1994. godine zamjenjuje sporazum iz 1947. godine, a dopunjuje se novim sporazumom o trgovini i uslugama, GATS (General Agreement on Trade in Services). Dogovoreno je i osnivanje nove trgovinske organizacije, WTO (World Trade Organization). WTO je institucija nadnacionalnog i multinacionalnog karaktera koja kontrolira međunarodnu trgovinu robom, uslugama i intelektualnim vlasništvom. Način njenog djelovanja, dakle, funkcioniranja jesu sporazumi koji reguliraju područja značajna sa aspekta međunarodne trgovine. Svjetska trgovinska organizacija ne samo da proširuje GATT, već se u mnogo čemu i razlikuje. Dok je GATT predstavljao multilateralni sporazum bez institucionalne osnove (sa malim pridruženim tajništvom nastalim krajem 40-ih godina), WTO ima svoje tajništvo. Osnovni i vrhovni organ WTO je Ministarska konferencija. Sastaje se najmanje svake druge godine. To je zapravo diplomatska konferencija, na koju dolaze predstavnici zemalja članica WTO, a to su uglavnom predstavnici iz Ministarstava vanjskih poslova i iz Ministarstava trgovine, kao i ostale stručne osobe. Osnovna nadležnost konferencije se ogleda u procesu donošenja odluka, čiji inicijator može biti bilo koja članica Do sada je održano šest Ministarskih konferencija, u Singapuru, Genevi, Seattleu, Dohi, Cancunu i Hong Kongu Hrvatska je pristupila WTO-u 30. studenog 2000. Pregovori Hrvatske o pristupanju u članstvo WTO trajali su 6,5 godina. Održano je 6 službenih i 4 neslužbenih sjednica Radne skupine za prijam Hrvatske u WTO, odnosno rundi multilateralnih pregovora, te 20 rundi bilateralnih pregovora. Hrvatska je od rujna 1999. godine bila blokirana u postupku prijama u članstvo WTO radi oprečnih stavova i zahtjeva SAD i EU Hrvatska u kontekstu promicanja svojih interesa, u WTO nastupa i u okviru neformalne konzultativne skupine zemalja CEFTA plus. Kao članica prvi put je sudjelovala na Ministarskoj konferenciji 2001. godine u Dohi kojom je pokrenuta nova runda multilateralnih trgovinskih pregovora.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2009_9
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.5 Trgovina s inozemstvom. Vanjska trgovina. Međunarodna trgovina
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Marketinško upravljanje
Datum pohrane:	05 Pro 2011 20:36
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 20:36
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/470

Actions (login required)

Pregledaj stavku