Eufrazijeva bazilika u Poreču

Starčić, Branka (2010) Eufrazijeva bazilika u Poreču. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Bazilika biskupa Eufrazija, trobrodna je troapsidalna građevina iz VI. st. Kompleks koji obuhvaća Maurov oratorij (IV. st.), baziliku Predeufrazijanu (V. st.) te Eufrazijevu baziliku s atrijem, baptisterijem i konsignatorijem (VI. st.) jedna je od najbolje očuvanih starokršćanskih cjelina u Europi. Ovaj ranokršćanski graditeljski kompleks uvršten je 1997. god. na UNESCO-vu listu svjetske kulturne baštine. Izgradnja sakralnih objekata na ovom području započela je još u IV. st. kada je podignut prvi oratorij, odnosno Domus ecclesiae. Jednostavna građevina čija je zapadna strana bila postavljena paralelno uz rimsku ulicu. Od velike je važnosti i natpis na ulomku sarkofaga lokalnog mučenika Maura iz druge polovice IV. st. koji govori o prijenosu njegova tijela na mjesto gdje je bio biskup. Natpis je otkriven 1846. – 47. god. za vrijeme obnove katedrale. Ovom oratoriju pripadalo je i kvadratno mozaično polje, čiji su dijelovi očuvani do danas. Proširenje primitiva ecclesiae, gradnjom još jedne dvorane nastaju dvije paralelne crkve, tj. basilicae geminae. Podni mozaici prve bazilike sačuvani su u dosta velikim površinama. Sredinom V. st. gradi se predeufrazijeva bazilika. Sastojala se od dviju paralelnih trobrodnih bazilika, odijeljenih uskim hodnikom i cisternom. Ispred njihovih pročelja protezao se narteks s mozaičnim podom. Velika južna bazilika tlocrtno je identična Eufrazijevoj, osim u istočnom dijelu, gdje je završavala ravnim zidom. Podni su joj mozaici sačuvani ispod poda Eufrazijeve bazilike, a u njezinu se svetištu nalazila polukružna klupa za svećenike i biskupa. Manja bazilika sačuvana je u arheološkim ostatcima. Sklopu Predeufrazijane pripada i osmerostrana krstionica s krsnim zdencem. Između krstionice i velike bazilike bio je atrij, a uokolo krstionice poligonalni ophod. Polovinom VI. st. dolazi do izgradnje nove crkve, odnosno preuređenja velike južne bazilike. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije i svetom Mauru mučeniku. To je trobrodni bazilikalni prostor s devet stupova sa svake strane koji dijele glavni brod od bočnih. S donje strane lukova sjevernih arkada, sačuvale su se originalne štukature. Sva tri broda završavaju polukružnim apsidama. U glavnoj apsidi je klupa za svećenike s biskupskim tronom u sredini. Oltarna ograda rekonstruirana je od sačuvanih elemenata izvorne. Pod je bio prekriven mozaikom, koji se u dijelovima sačuvao u istočnom dijelu. Na zapadnom zidu su troja vrata. Unutrašnjost crkve sačuvala je ranokršćanski izgled usprkos manjim pregradnjama u kasnijim stoljećima. Godine 1277. izgrađen je veliki mramorni ciborij postavljen na četiri stupa s kapitelima koji su pripadali ciboriju VI. st. Mozaici ciborija prikazuju scenu. Navještenja i likove šest svetaca. Mozaici glavne apside sastoje se od prikaza Krista s apostolima na trijumfalnom luku te niza medaljona s portretima svetica. U konhi glavne apside je prikazana Bogorodica na prijestolju s Kristom u naručju, a sa strane su anđeli i sveci mučenici. Natpisom je istaknut sv. Mauro, gradski zaštitnik. U pratnji svetaca i anđela prikazani su biskup Eufrazije s modelom bazilike u rukama, arhiđakon Klaudije i njegov sin Eufrazije. U donjem su dijelu prikazi Navještenja i Pohođenja, likovi sv. Zaharija i sv. Ivana Krstitelja i anđela. Istaknutim vijencem od štuka, mozaik je odijeljen od dekoracija u prizemnom dijelu apside, koja se sastoji od niza inkrustriranih četverokutnih polja. U bočnim apsidama sačuvani su samo dijelovi mozaika s prikazom Krista koji polaže mučeničke krune na glave svetaca. Natreks bazilike oblikovan je kao uski pokriveni prolaz ispred njezine zapadne strane, a iz njega se pristupa u baziliku. Atrij bazilike je otvoreno popločeno kvadratno dvorište, s trolukom na svakoj strani. Baptisterij se nalazi na zapadnom kraju atrija, sagrađen u V. st. i obnovljen za Eufrazijeve pregradnje crkvenog kompleksa. Krstionica je osmerokutna sa bazenom za krštenje u sredini. U sjeverozapadnom dijelu kompleksa nalazi se biskupska palača, pravokutna katnica s polukružnim apsidama na sjevernoj strani. Središnja, visoka i reprezentativna dvorana, služila je za audijencije. U njoj se nalazila i biskupova katedra. Nakon restauracije pretvorena je u Muzej sakralne umjetnosti. Uz sjeveroistočni ugao bazilike nadovezuje se trolisna memorijalna kapela sagrađena u VI. st. te sakristija iz XV. st. na čijim su se zidovima sačuvali fragmenti fresaka. Uz kompleks je sagrađena, u romaničkom stilu, 1251. god. rezidencija za kanonike. Uz južnu stranu bazilike nalaze se tri kapele, u kojima se nalaze korske klupe iz 1452. god. i kompozicija «Posljednja večera» Jakova Palme mlađeg. Održavati tako veliku i umjetnički važnu katedralu, od njezine izgradnje do danas, nije bilo jednostavno. Sama bazilika, a osobito objekti iz njezina neposrednog okruženja, dakako da su stradavali, što vremenom, što drugim faktorima. Do danas su se održali svi, osim sjeverne dvorane nekadašnje dvostruke crkve koja je porušena u XVI. st. Osim velike restauracije početkom XX. st., u novije vrijeme jedan od važnijih događaja, svakako je uvrštenje kompleksa na Popis svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2010/71
Teme:	7 Umjetnost > 72 Arhitektura
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam
Datum pohrane:	05 Pro 2011 19:54
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 19:54
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/482

Actions (login required)

Pregledaj stavku