Inflacija

Jelenaca, Ivo (2009) Inflacija. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (616kB)

Sažetak

Inflacija se definira kao porast opće razine cijena a nastaje kao posljedica neravnoteže u gospodarstvu, mjeri se indeksima, a s obzirom na stope razlikujemo blagu, umjerenu, galopirajuću i hiperinflaciju. Uzroci inflacije mogu biti različiti pa tako ona može biti izazvana neekonomskim faktorima (npr. ratna inflacija), strukturalnim promjenama (društveno-ekonomskim preokretima kao npr. tranzicija) ili pak kao izraz konjunkturnih kretanja. Općenito, ona nastaje zbog neravoteže između agregatne ponude i agregatne potražnje u nekom gospodarstvu pa se sve moderne teorije inflacije mogu podijeliti na dvije grupe: teorije inflacije potražnje koje uzroke inflacije traže u višku agregatne ponude na tržištu i teorije inflacije troškova koje uzroke inflacije traže na strani ponude. No istina je negdje između, odnosno, iako jedan uzrok može biti inicijalni faktor inflacije, on uvijek za sobom povlači i druge uzroke, pa je tako inflacija uvijek mješovita. Zato da bi se eliminirala inflacija potrebna je antiinflacijska politika koja će biti orijentirana kako na agregatnu ponudu tako i na agregatnu potražnju. Što je inflacija intenzivnija i što ona duže traje, to su intenzivnije i njene posljedice, prije svega preraspodjela dohotka i bogatstva od vjerovnika ka dužnicima, kao i smanjenje ekonomske efikasnosti u gospodarstvu. Republika Hrvatska osnovana 1991. nasljeđuje vrlo visoke stope inflacije koja svoje korijene vuče još iz sedamdesetih godina kada se Jugoslavija kontinuirano zadužuje na tržištu kapitala i na taj način konstantno povećava ponudu novca kao i agregatnu potražnju na domaćem tržištu. Nakon osnivanja, u ratnim je uvjetima inflaciju bilo nemoguće obuzdati. Prije svega, inflacija uvelike ovisi o inflacijskim očekivanjima, a hrvatski su građani desetljećima navikli na visoke stope inflacije u Jugoslaviji. Osim toga, nakon odcjepljenja od Jugoslavije novonastala Republika Hrvatska nije imala međunarodne devizne rezerve, pa je visoka stopa inflacije omogućila inflacijsko oporezivanje kao put akumulacije deviznih rezervi. 1993. provodi se antiinflacijski program koji postiže veoma brze i zavidne rezultate, pa su nakon njegove provedbe cijene u Hrvatskoj prilično stabilne, a najviša je stopa inflacije (6,1%) zabilježena prethodne (2008.) godine, prvenstveno kao posljedica rasta cijena prehrambenih proizvoda kao i rasta cijene energenata, što je utjecalo i na porast cijena ostalih dobara. U 2009. godini očekuje se stopa inflacije manja od 5%.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2009_62
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	05 Pro 2011 19:55
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 19:55
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/539

Actions (login required)

Pregledaj stavku