Zaduženost Republike Hrvatske

Pulić, Marijan (2009) Zaduženost Republike Hrvatske. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (654kB)

Sažetak

Definicija duga: u dug spadaju sve obveze koje dužnik mora otplatiti vjerovniku, tu se ubrajaju glavnica i/ili kamate. Javni dug možemo najlakše definirati kao državni dug, dok je inozemni dug, dug svih sektora tog gospodarstva prema inozemstvu. Kao glavne uzroke zaduženosti (inozemne) možemo navesti: prekomjernu potrošnju, prekomjerne investicije, niske realne kamatne stope, uvoznu ovisnost, tečaj; kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala, pogoršanje uvjeta razmjene, politički i ekonomski faktori... Vidjeli smo kako zaduživanje u inozemstvu može povećati stopu rasta gospodarstva. Ne smije se zaboraviti kako se strani kapital mora koristiti kao nadopuna domaćem, a ne kao njegova zamjena. Javni dug utječe na gospodarstvo ovisno o načinu na koji su ta sredstva koja je država pozajmila bila iskorištena. Javni dug u hrvatskoj možemo rasčlaniti u 3 faze do 96 rana faza, do 97-2003 zrela faza ,od 2004 faza konsolidacije... Što se tiče usporedbe javnog duga hrvatske i odabranih tranzicijskih zemalja, Hrvatska se drži prosjeka; sa 37.7% j.duga u bdp-u bolja je u odnosu na EU 15 i EU 27 prosjek. Inozemni dug u Hrvatskoj također nije počeo rasti od nule, tu također imamo nasljeđeni dug! Najprije je držva bila najzaduženiji sektor, zatim od 2002. banke, da bi 2007. ostali domaći sektori postali najzaduženiji sektor... Ukupna zaduženost prema inozemstvu mjeri se i ocjenjuje pomoću raznih pokazatelja koji se dijele na pokazatelje stanja i pokazatelje tijeka. U usporedbi Hrvatske s tranzicijskim zemljama teško se može izvući jednoznačan zaključak zbog toga jer pojedine zemlje kao i Hrvatska po jednom pokazatelju su visoko zadužene, dok su po nekom drugom pokazatelju nisko zadužene zemlje. No hrvatska sigurno spada u skupinu zemalja koje pokazuju tendencije daljnjeg zaduživanja i pogoršanja svoje pozicije u odnosu na inozemstvo. Visina inozemnog duga nije upitna ni ograničavajuća, ako su u gospodarstvu prisutne: visoke stope gospodarskog rasta, niske stope proračunskog deficita te niske stope vanjskotrgovinskog deficita uz smanjenje potrošnje i povećanje investicija, da se pritom ne naruši ravnoteža štednja jednaka investicijama.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2009_91
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.1 Ekonomska znanost. Osnovni ekonomski pojmovi, teorija. Vrijednost. Kapital. Fondovi > 330.101.541 Makroekonomija
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	05 Pro 2011 21:02
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 21:02
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/569

Actions (login required)

Pregledaj stavku