Revizorske strukovne organizacije, udruženja, instituti

Marić, Maja (2008) Revizorske strukovne organizacije, udruženja, instituti. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (362kB)

Sažetak

U procesu tranzicije Hrvatska je, iako uz brojne poteškoće, implementirala brojne promjene u svim sferama gospodarstva, ali i društva općenito. Sukladno tome nastupile su određene promjene i u revizijskoj profesiji o kojima će biti riječi u ovom radu. Promjene koje su nastupile bile su relativno spore u odnosu na druge zemlje u kojima je revizorska struka razvijenija i koje imaju veće mogućnosti brže se prilagoditi novonastalim uvjetima na tržištu. Još uvijek ima puno prostora za uvođenje daljnjih poboljšanja koja se vežu prvenstveno uz osobu revizora te načine i okvire obavljanja poslova revizije. Praksa je da su pravila djelovanja definirana, osim državnom regulativom, i raznim propisima, pravilnicima koje donosi struka temeljem dugogodišnje prakse u području revizije. Navedena pravila su obično sistematizirana od strane strukovne organizacije koja u određenoj državi ili na određenom području djeluje u cilju unapređenja revizorske struke. Na području Hrvatske zadaću objave i tumačenja navedenih standarda i pravila obavlja Hrvatska revizorska komora, dok su u zemljama u kojima je razvoj revizorske struke na odreñenoj višoj razini za to zaduženi većinom instituti za reviziju. Isti će biti predstavljeni u ovom radu kroz pet poglavlja u cilju usporedbe stanja revizijske struke i revizorskih strukovnih organizacija u Hrvatskoj i svijetu, te ukazivanja na nedostatke sadašnjeg stupnja razvoja revizijske profesije u Hrvatskoj. Isto tako, bit će navedeni mogući odgovori na navedene propuste. U tu svrhu, najprije će, u prvom dijelu, biti ukratko predstavljen i definiran pojam revizije, te vrste i postupak obavljanja poslova revizije. U drugom poglavlju slijedi povijesni pregled razvoja revizije kako u svijetu tako i u Hrvatskoj uz kratak osvrt na Hrvatsko udruženje revizora koje je bilo prvi korak u značajnijem i intenzivnijem razvoju revizorske struke. Treće poglavlje prikazuje elemente koji određuju reviziju te pravila odnosno načela i standarde sukladno kojima se revizija ima provoditi. Ta su pravila odreñena od strane strukovnih udruženja i organizacija koje su nastale i mijenjale se sukladno razvoju profesije te danas djeluju u cilju stvaranja i održavanja povjerenja u revizorsku struku, a kontinuirano rade na području unapređenja struke i usklađivanja iste sa potrebama i uvjetima na tržištu. U četvrtom poglavlju bit će izdvojeno nekoliko svjetskih organizacija te Hrvatska revizorska komora koja navedene zadaće obavlja na području Hrvatske. Peti dio daje uvid u funkciju nadzora nad radom ovlaštenih revizora koju obavlja Hrvatska revizorska komora, a način provođenja aktivnosti nadzora Komore bit će uspoređen sa načinom organiziranja ove funkcije u zemljama Europe i Sjedinjenim američkim državama. S obzirom na nastojanje da Hrvatska postane dio velikog europskog prostora bitno je da propisi koji vrijede u Hrvatskoj, a odnose se na reviziju, budu usklađeni sa istima koji vrijede na području Europske unije. Stoga će u šestom poglavlju biti riječi upravo o trenutačnoj razini harmonizacije navedenih propisa i odredbi. Na kraju je dan prijedlog modela koji bi bio primjereniji za Hrvatsku od sadašnjeg stanja te koji bi, u uvjetima u kojima se danas nalazi Hrvatska, doprinio višoj razini razvoja revizijske profesije. Temelj modela je uspostavljanje instituta za reviziju i uvoñenje licenciranja. Kroz prvih šest poglavlja predstavljen je povijesni razvoj i trenutačno stanje revizorske profesije u Hrvatskoj i svijetu, te usporedba među njima, dok su u sedmom poglavlju predstavljena eventualna rješenja postojećih nedostataka i/ili propusta u stanju i razvoju revizijske struke u Hrvatskoj. Kroz sva poglavlja korištene su metoda deskripcije i metoda analize. U drugom poglavlju korištena je i povijesna metoda, a u četvrtom, petom, šestom i sedmom poglavlju naglašena je metoda komparacije. Posebice u sedmom poglavlju istaknuta su vlastita mišljenja i zaključci. Podlogu ovim metodama daju podaci i informacije prikupljeni iz raznih pisanih radova afirmiranih hrvatskih i stranih autora, razni propisi, zakoni i pravilnici koji ureñuju revizorsku struku. Osim toga, korišteni su podaci prikupljeni na službenim internetskim stranicama svjetskih i hrvatskih strukovnih organizacija koje se opisuju i kompariraju.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2008/76
Teme:	6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 657 Računovodstvo > 657.6 Službeno ispitivanje i verifikacija računa, konta. Revizija
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	05 Pro 2011 20:50
Zadnja promjena:	21 Pro 2011 12:46
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/692

Actions (login required)

Pregledaj stavku