Međunarodni monetarni fond i odnos s Republikom Hrvatskom u razdoblju od 1992. do 2011.

Prusac, Bojan (2011) Međunarodni monetarni fond i odnos s Republikom Hrvatskom u razdoblju od 1992. do 2011. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (454kB)

Sažetak

Još dok je Drugi svjetski rat trajao planeri u Sjedinjenim američkim državama i Velikoj Britaniji odlučili su prekinuti sa ekonomskim izolacionizmom koji je karakterizirao međuratno razdoblje te koji je doveo do smanjenja obujma međunarodne razmjene. Sjećanja na globalnu krizu 30-ih godina XX. stoljeća, kada je velika ekonomska kriza zahvatila čitav svijet i uzrokovala do tada nezamisliv porast nezaposlenosti, još su bila svježa. Politička pozadina liberalizacije bila je plemenita. Vjerovalo se kako će sloboda u međunarodnim transakcijama doprinijeti miru u svijetu. Novi ekonomski poredak utemeljen na liberalizmu osmišljen je kako bi osigurao temelje svjetskom prosperitetu. Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda 1944. godine u američkom gradu Bretton Woodsu održana je međunarodna monetarna konferencija kojoj su prisustvovale delegacije 44-iju zemalja. Glavnu riječ vodili su britanski ekonomski stručnjaci na čelu sa John Maynard Keynesom te američki stručnjaci koje je predvodio Harry Dexter White. Skup je nastojao otkloniti nefleksibilnost zlatnog standarda te osigurati takav sustav koji neće dovoditi do globalnih depresija. Nefleksibilnost je proizlazila iz činjenice što je proizvodnja monetarnog zlata rasla sporije od svjetske trgovine. Monetarni sustav u kojem je ponuda novca vezana uz stopu rasta ponude zlata djeluje ograničavajuće na rast i ekspanziju međunarodne trgovine. Keynes je za globalnu depresiju dao jednostavno objašnjenje. Nedostatna ukupna svjetska potražnja. Kako bi se globalne depresije ubuduće spriječile potrebno je zemlje koje nisu učinile sve što je potrebno, kako bi se održala svjetska potražnja i koje su vlastitim gospodarstvima omogućile da upadnu u krizu, izvrgnuti međunarodnom pritisku. Isto tako zemljama koje se suoče s gospodarskim padom treba omogućiti zajmove kako bi se osigurala njihova likvidnost kada one vlastitim sredstvima ne mogu poticati ukupnu potražnju. Nakon trotjednog savjetovanja usvojeni su temelji poslijeratnog međunarodnog monetarnog sustava. Provođenje pravila sustava dano je novoosnovanim međunarodnim institucijama. Osnovan je Međunarodni monetarni fond - MMF (eng. International Monetary Fund - IMF) i Međunarodna banka za obnovu i razvoj. Prva nastoji održati globalnu stabilnost dok druga za cilj ima iskorijeniti siromaštvo. Ovaj diplomski rad bavi se MMF-om, njegovim najznačajnijim operacijama kroz koje promovira globalnu financijsku stabilnost i odnosom Republike Hrvatske i Fonda, od trenutka njegovom pristupanju pa do 2011. godine. U drugom poglavlju pod naslovom "Građenje monetarnog sustava" dan je sažet opis čimbenika koji su utjecali na potrebu za jednom međunarodnom monetarnom institucijom. Govori se o planovima dvojice ideoloških osnivača Fonda, John Maynard Keynesa i Harry Dexter Whitea, čijim je kombiniranjem nastao temelj današnjeg Međunarodnog monetarnog fonda. Treće poglavlje s naslovom "Međunarodni monetarni fond" definira suvremeni MMF, njegovu svrhu i funkcije, te sadrži objašnjenje o izvorima sredstava koja se koriste u financijskim asistencijama. U nastavku rada govori se o upotrebi tih istih sredstava kroz opis suvremenih aranžmana MMF-a, prilikom čega je dan naglasak na definiranju pojma MMFove uvjetovanosti koja je preduvjet za odobravanje i uspješno dovršenje ugovorenog aranžmana. Četvrto poglavlje bavi se utjecajem MMF-a na makroekonomsku stabilnost Republike Hrvatske od trenutka pristupanja Fondu 1992. pa do 2011. godine. Rezultati ekonomskih programa podržanih od strane MMF-a predočeni su kronološkim praćenjem značajnih ekonomskih indikatora Republike Hrvatske poput stope gospodarskog rasta, godišnje stope promjene inflacije, stanjem tekućeg i kapitalnog dijela bilance plaćanja, dinamike rasta inozemnog duga, fiskalnog salda i sl. Poglavlje istražuje razloge stalnog deficita tekućeg dijela bilance plaćanja te probleme koji su doveli do toga da je Hrvatska u posljednjem desetljeću bila među europskim tržištima u nastajanju s najnižim rastom izvoza i najslabijim prodorom na tržišta Europske Unije.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2011/173
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.1 Ekonomska znanost. Osnovni ekonomski pojmovi, teorija. Vrijednost. Kapital. Fondovi > 330.101.541 Makroekonomija 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.7 Novac. Monetarni sustav. Bankarstvo. Burze
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	19 Pro 2011 13:21
Zadnja promjena:	19 Pro 2011 13:21
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/767

Actions (login required)

Pregledaj stavku