Revizija u Republici Hrvatskoj: potreba ili obveza?

Blašković, Aleksandra (2007) Revizija u Republici Hrvatskoj: potreba ili obveza? Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (569kB)

Sažetak

U uvjetima tržišnog provjeravanja i verificiranja svake poslovne odluke, pouzdane, istinite i objektivne informacije imaju veoma značajnu ulogu u donošenju odluka, bilo da se radi o prodaji, kupnji, investiranju, posuđivanju kapitala ili slično. Činjenica je da se najveći broj važnih informacija potrebnih za donošenje odluka o kojima nerijetko ovisi vrlo velik broj ljudi, njihova egzistencija – dobiva na temelju računovodstvenih evidencija i na njima zasnovanim financijskim izvještajima. Danas, kada je normalno da se funkcija vlasništva razdvaja od funkcije rukovođenja, kada vlasnici postaju ''odsutni vlasnici'', ali uvijek zainteresirani za sudbinu svoga vlasništva i efikasnost raspolaganja njime od strane onih kojima su ga povjerili, veoma je značajno da vlasnici, investitori, banke i druge zainteresirane strane imaju istinite i objektivne informacije na kojima će zasnivati svoje odluke. Tu nastupa revizija kao ispitivanje ili istraživanje financijskih izvještaja i drugih računovodstvenih evidencija te ostalih evidencija o poslovanju poduzeća od strane neovisnih javnih računovođa izvan promatranog poduzeća.1 Postoji više načina klasifikacije revizije, tj. različiti autori navode različite kriterije za razlikovanje pojedinih vrsta revizije. Prema objektu revizije razlikuju se: revizija financijskih izvještaja, revizija podudarnosti i revizija poslovanja. Prema kriteriju tijela koje provodi ispitivanje, revizija može biti eksterna i interna. Ovaj rad orijentiran je na reviziju financijskih izvještaja. Revizija financijskih izvještaja najznačajniji je dio cjelokupne revizijske djelatnosti. To je postupak neovisnog ispitivanja i ocjenjivanja realnosti i objektivnosti informacija sadržanih u financijskim izvještajima. Realnost i objektivnost financijskih izvještaja ocjenjuje se na temelju njihove usklađenosti sa zakonskim propisima, računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima, dok se samo ispitivanje i ocjenjivanje provodi u skladu s revizijskim standardima i kodeksom profesionalne etike. Reviziju financijskih izvještaja u pravilu provode eksterni revizori. Cilj ovog rada je ukazati na značenje, složenost i korisnost revizije pri ocjeni istinitosti i objektivnosti financijskih izvještaja te vremenske neograničenosti poslovanja gospodarskih subjekata. Revizija primjerena tržišnom gospodarstvu se u Republici Hrvatskoj počinje razvijati tek 1993. godine. Počeci nisu bili bez grešaka, ali svjesnost revizora da te greške postoje i njihova upornost u pokušajima da se nešto promijeni rezultirali su novim Zakonom o reviziji koji je izglasan 2005. godine kojim su napokon eliminirane neke greške na koje je struka upozoravala. Uz uvod i zaključak, rad se sastoji od još pet poglavlja. Prvo poglavlje prikazuje povijesni razvoj revizije na području Republike Hrvatske od samih začetaka pa do danas, s posebnim osvrtom na reviziju nakon osamostaljenja Republike Hrvatske jer tek tada počinje razvoj revizije kakvu poznajemo danas. Drugo poglavlje obrađuje Zakon o reviziji iz 2005. godine kojim su se uvele bitne promjene u odnosu na Zakon o reviziji iz 1992. godine. Pri izradi novog Zakona o reviziji (NN 146/2005) sudjelovali su i članovi Hrvatske udruge revizora koji su istaknuli nedostatke prijašnjeg Zakona o reviziji s kojima su se susretali u praksi, a sve u cilju ne ponavljanja propusta iz prošlosti. Tako su stvoreni i preduvjeti za brži razvoj same revizije i vraćanje povjerenja u revizijsku profesiju. Treće poglavlje odnosi se na pogrešne predodžbe o reviziji koje su prisutne svugdje u svijetu pa tako i kod nas. Posebno su naglašene neke specifične zablude koje su zastupljene na našem području. U četvrtom poglavlju centralna ličnost je sam revizor kao izvršitelj revizije. Neovisnost revizora je jedno od temeljnih revizijskih načela pa su posebno obrađeni indikatori neovisnosti revizora. Kako je u zadnje vrijeme revizija obilježena brojnim aferama, naglasak je dan na revizorovu razmatranju pogreške i prijevare kao i njegovoj obvezi točnog izvješćivanja. Posljednje, peto poglavlje govori o perspektivama razvoja revizije u Republici Hrvatskoj. Prilikom pisanja ovog rada korištene su metode deskripcije, analize, sinteze, komparacije, klasifikacije, povijesna metoda te metoda proučavanja dostupne literature.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2007_89
Teme:	6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija > 657 Računovodstvo > 657.6 Službeno ispitivanje i verifikacija računa, konta. Revizija
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	21 Pro 2011 10:37
Zadnja promjena:	21 Pro 2011 10:37
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/788

Actions (login required)

Pregledaj stavku