Povratni problemi Adama Smitha

Pantelić, Martina (2007) Povratni problemi Adama Smitha. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (365kB)

Sažetak

Ekonomska misao u Engleskoj brzo se razvijala u 18. stoljeću, te postoje veoma zanimljivi doprinosi velikog broja pisaca. Ovdje je riječ o Adamu Smithu, koji je počeo kao filozof, te postao ekonomist, a možda i prvi pravi «ekonomski filozof». Moderna ekonomska misao započinje sa djelom Adama Smitha, objavljenim 1776. godine, pod nazivom «Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda». U tom je djelu, Smith izložio osnovna načela tržišne ekonomije. Dakle, izvore suvremene ekonomije možemo pronaći u njegovom klasičnom djelu iz 1776. godine. Smitha se može smatrati utemeljiteljem mikroekonomije, koja se u današnje vrijeme bavi proučavanjem ponašanja pojedinačnih entiteta kao što su tržišta, poduzeća i kućanstva. Od Smithova vremena proučavanje mikroekonomije sigurno je znatno napredovalo, ali ipak on nije zaboravljen, te ga još uvijek citiraju mnogi ekonomisti. Zapravo, gotovo da ne postoji knjiga koja obrađuje ekonomiju ili njezinu povijest, a da se Adam Smith u njoj ne spominje odnosno knjiga u kojoj njegovoj najznačajnijoj ideji o «nevidljivoj ruci» nije posvećena ni jedna rečenica. Smith je identificirao jedinstveno efikasno svojstvo tržišta, «nevidljivu ruku», koja vodi pojedince u njihovom djelovanju dok slijede vlastite interese, te koja dovodi do opće dobrobiti odnosno do općeg blagostanja. Dakle, sebično nastojanje da ostvarimo dobro za sebe dovodi nas do toga da putem «nevidljive ruke» ostvarimo dobro za sve, iako nam to nije bila namjera. Smith je u tome vidio slaganje između privatnog i javnog interesa. Ostvarujući slobodno svoj vlastiti interes, pojedinac, makar i protivno svojoj volji, ostvaruje i interese zajednice kao cjeline. Znači, pojedinačne interese i interese zajednice usklađuju ekonomski, prirodni zakoni. Smith je smatrao da je rad izvor bogatstva. Razvio je radnu teoriju vrijednosti, te smatra da ona vrijedi samo u pretkapitalističkoj privredi, dok u razvijenom kapitalizmu primjenjuje zakon ponude i potražnje u vulgarnom obliku teorije troškova proizvodnje. Tako se kroz njegovo djelo provlače najrazličitije teorije: radna teorija vrijednosti, teorija troškova proizvodnje, teorija viška vrijednosti kao viška rada, itd. Smith se zalagao za podjelu rada. Smatrao je da umjesto da svatko radi sve na osrednji način, bolje je izvršiti podjelu rada, jer će se njome povećati produktivnost. Smith je pripadao eri klasične ekonomije, čiji su glavni suradnici bili David Ricardo i John Stuart Mill. Početak klasičnog sistema poklapa se s djelom Adama Smitha, ali mnogo je teže utvrditi njegov kraj. Neki ekonomisti su tvrdili da on nikad nije ni prestao i da je njegova tradicija živjela u djelima vođa moderne ekonomike. Smith je bio pristalica ekonomskog liberalizma. Kod Smitha se javila misao da intervencija države nije potrebna u ekonomskom životu. Smith je bio protiv državnog upletanja u privredni život. Smatrao je da slobodna konkurencija i slobodna trgovina trebaju biti prirodni regulativi ekonomskog života. Bilo je nužno pokazati da se ekonomski život može razvijati sam od sebe bez ikakve intervencije države. Trebalo je i dokazati prednosti takvog sistema i za pojedince i za državu, što je Adam Smith i učinio. Smith je okončao merkantilizam, sistem ograničavanja i propisa, kako ga je on nazvao, svojom knjigom «Bogatstvo naroda». Njegov najveći značaj je u tome, što je upozorio na mnogobrojne probleme u ekonomiji.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Škare, Marinko
Dodatne informacije:	2007_25
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	19 Pro 2011 13:31
Zadnja promjena:	16 May 2014 13:56
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/819

Actions (login required)

Pregledaj stavku