Analiza vanjske zaduženosti Republike Hrvatske

Celić, Sandra (2007) Analiza vanjske zaduženosti Republike Hrvatske. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (318kB)

Sažetak

U ovom diplomskom radu dat je teorijski pristup zaduženosti zemalja u tranziciji, koji objašnjava pojam zaduženosti, uzroke nastanka zaduženosti, te načine rješavanja problema otplate dugova. Inozemni ili vanjski dug je kumulirana vrijednost zaduženja svih sektora jedne zemlje u inozemstvu. Nastaje zaduživanjem u inozemstvu kod stranih država, subjekata ili međunarodnih financijskih institucija, kod kojeg postoji obveza vraćanja duga u stranoj valuti. Najvažnije pokazatelje stanja i tijeka inozemne zaduženosti smo teoretski objasnili i prikazali na primjeru Republike Hrvatske. Omjer ukupnog inozemnog duga prema BDP-u u 2006. godini iznosio je visokih 84,40%, dok je u 2005. godini ukupni inozemni dug opterećivao prihode od izvoza, koji se koriste za otplatu samog duga, za 167,30%. Na kraju 2005. godine Republika Hrvatska je za ukupnu otplatu inozemnog duga odvojila 24,10 % tekućih prihoda od izvoza. Odnos godišnje obveze po kamatama prema izvozu je u Hrvatskoj relativno stabilan i kreće se između 5% i 6%. Analizom vanjske zaduženosti Republike Hrvatske utvrdili smo stanje i dinamiku inozemnog duga. Prema podacima Hrvatske narodne banke ukupan inozemni dug Republike Hrvatske je na kraju listopada 2006. iznosio 27,68 milijarde eura. Od toga, 33,44% predstavlja dug banaka, 32.82 % dug ostalog sektora, 24.12 % inozemni je dug države, a izravna ulaganja iznose samo 9,67 % od ukupnog inozemnog duga, te 0,01% predstavlja dug središnje banke (HNB). Narednih će se godina smanjivati opterećenje radi otplate inozemnog duga, te bi nakon 2013. godine Republici Hrvatskoj trebalo ostati još 5,52 milijarde eura za otplatu cjelokupnog inozemnog duga, ako se u međuvremenu još više ne zaduži, pa poveća vrijednost budućih obveza. Na temelju analize, usporedbe i promatranja odnosa nekih ekonomskih pokazatelja i kretanja zaduženosti, svake pojedine zemlje Srednje i Istočne Europe te Jugoistočne Europe u njezinom tranzicijskom razdoblju, zaključili smo da je Republika Hrvatska najzaduženija. Ta činjenica upućuje da nema brzih rješenja, te da su brže i dublje strukturne reforme jedini način kako bi Hrvatska mogla dostići najuspješnije države u Srednjoj i Istočnoj Europi.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2007_37
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.9 Međunarodno gospodarstvo općenito. Međunarodni gospodarski odnosi. Globalno gospodarstvo
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	16 Pro 2011 08:41
Zadnja promjena:	16 Pro 2011 08:41
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/848

Actions (login required)

Pregledaj stavku