Šetić, Emil (2010) Monetarna politika s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku u razdoblju od 1997. do 2009. godine. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst![[img]](http://eknjiznica.unipu.hr/style/images/fileicons/application_pdf.png) |
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (420kB) |
Sažetak
Monetarna politika pored fiskalne politike i tečajne politike predstavlja značajnu sastavnicu ekonomske politike svake države i odnosi se na cjelokupnost mjera središnje banke. Njezin primarni cilj je opskrbiti ekonomske subjekte dovoljnom količinom novca kako bi ostvarila ciljeve kao što su porast proizvodnje, potrošnje, zaposlenosti, životnog standarda, investicija, likvidnosti gospodarstva i smanjenje inflacije. Na taj se način može utjecati, preko monetarnog transmisijskog mehanizma, na porast ekonomskog blagostanja što podrazumijeva optimalne uvjete ekonomije. Značaj monetarne politike se ogleda i u stabilizacijskoj ulozi čime djeluje anticiklički te stabilizira agregatnu potražnju pri uspostavljanju unutarnje i vanjske ravnoteže. U upravljanju monetarnom politikom dvije najvažnije varijable su novčana ponuda i kamatnjak pa je moguće egzogeno odrediti količinu novca u optjecaju i dopustiti fluktuacije kamatnjaka ili obratno. Pritom promjena novčane mase utječe na promjenu likvidnosti, dohotka, cijena i inflacijskih očekivanja preko kamatnjaka što pokazuje da je važniji cilj monetarne politike održavanje odreñene razine kamatnjaka, a ne novčane mase. U Republici Hrvatskoj intervencije na deviznom tržištu predstavljaju najznačajniji instrument upravljanja monetarnom politikom kojoj je primarni cilj održati stabilnost tečaja. Zatim slijede operacije na otvorenom tržištu putem obratnih repo aukcija te politika obvezne pričuve. Upravljanje tim instrumentima monetarne politike od strane HNB-a prikazano je u razdoblju od 1997. do 2009. godine. Sve veća upotreba strane valute u maloj otvorenoj ekonomiji kao što je Hrvatska dovodi u pitanje efikasno voñenje nezavisne i aktivne monetarne politike. Svaki novi devizni priljev i njegova prodaja središnjoj banci za monetarnu politiku stvara dodatne probleme zbog aprecijacijskih pritisaka pa se javlja potreba kreiranja protuvrijednosti u domaćoj valuti što utječe na rast cijena i deprecijaciju tečaja. Stoga je HNB vrlo često koristio politiku sterilizacije efekata deviznih transakcija dok se novostvoreni novac povlačio iz optjecaja putem blagajničkih zapisa. Sadašnja gospodarska i financijska kriza postavila je novi izazov pred monetarnu politiku preko povećanja stranih kamatnih stopa i smanjenja potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima. Emisija primarnog novca je u Hrvatskoj u posljednjim godinama bila jednokanalna na temelju deviznih transakcija koje su ujedno bile i glavni izvor formiranja međunarodnih pričuva. Zbog slabo razvijenog transmisijskog mehanizma HNB politiku oslanja i na regulatorne mjere poput prave obvezne pričuve i minimalno potrebna devizna potraživanja tako da u vrijeme krize može djelovati anticiklički jedino preko smanjenja regulatornih mjera.
| Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
|---|---|
| Mentor: | NIJE ODREĐENO |
| Dodatne informacije: | 2010/99 |
| Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.7 Novac. Monetarni sustav. Bankarstvo. Burze |
| Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
| Datum pohrane: | 21 Pro 2011 12:46 |
| Zadnja promjena: | 21 Pro 2011 12:46 |
| URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/928 |
Actions (login required)
 |
Pregledaj stavku |
