Uloga direktnih stranih investicija na gospodarstvo Hrvatske

Vitelić, Anita (2006) Uloga direktnih stranih investicija na gospodarstvo Hrvatske. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (472kB)

Sažetak

Tema diplomskog rada je « Uloga direktnih stranih investicija na gospodarstvo Hrvatske». Direktne strane investicije počinju se intenzivnije pojavljivati u teorijskim i empirijskim istraživanjima nakon II. Svjetskog rata. Do inozemnih izravnih ulaganja dolazi kada rezidenti jedne zemlje preuzmu upravljačku kontrolu nad određenim gospodarski aktivnostima u drugoj zemlji. Inozemna izravna ulaganja mogu se podijeliti u dvije vrste: 1. Inozemna izravna ulaganja koja stvaraju novu proizvodnu imovinu, nazivaju se i « greenfield investicije». 2. Kupnja postojećih postrojenja i poduzeća i preuzimanje kontrole u njima kako bi novi vlasnik upravljao efikasnije od prethodnog vlasnika jesu « take- over investicije». Teorija inozemnih izravnih ulaganja nastoje objasniti motive i ponašanje na tržištu zemlje kao primatelja, davatelja direktne strane investicije. Postoji nekoliko skupina motiva davatelja. Prva skupina ponuđača temelji se na teoriji optimizacije portfelja multinacionalne kompanije. Druga skupina motiva uključuje eksternalije ili nesavršenost tržišta. Treća skupina motiva temelji se na teoriji industrijske organizacije. Motivi primatelja inozemnog izravnog ulaganja, sastoje se u usporedbi društvenih koristi i društvenih troškova koje su prouzrokovala inozemna izravna ulaganja, te nastojanja da društvene koristi budu veće. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama Hrvatska kao zemlja primatelj pokazuje umjerenu konkurentnost: mala je zemlja po broju stanovnika, umjerene potrošačke snage prema BDP-u po glavi stanovnika, slabijeg prosječnog realnog rasta BDP-a, visoke nezaposlenosti, s umjerenim akumuliranim priljevom inozemnih ulaganja, te niske inflacije. Među najvažnije prirodne resurse u Hrvatskoj zasigurno pripada mediteranska klima u kombinaciji s 5.835 km dugom morskom obalom i 1. 185 otoka od kojih je 66naseljenih. Hrvatska još nije postigla zadovoljavajuću razinu infrastrukture nužne za normalno funkcioniranje ekonomskih subjekata, a time i inozemnih izravnih investicija- to se prije svega odnosi na loše stanje željeznica, nepotpunosti cestovnih mreža, pravne neučinkovitosti, te različitosti pristupa lokalnih vlasti u reguliranju zemljišnih i komunalnih naknada. Hrvatska u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama nema definiranu politiku prema osnivanju industrijskih parkova, što može biti veliki nedostatak. Hrvatska je u početku 1990- ih bila zaobiđena u priljevima inozemnih izravnih ulaganja zbog rata i nesigurnosti. U drugom dijelu 1990-ih, nakon normalizacije stanja u zemlji, Hrvatska je ukupno prikupila, nominalno oko 4,5 mlrd. USD inozemnih izravnih ulaganja. Najveći udio inozemnih izravnih ulaganja usmjeren je na djelatnosti proizvodnog i financijskog karaktera, u koje se ulaže s približno 80 posto ukupnih ulaganja, a tek na šestom mjestu s udjelom od 1, 96 posto u ukupnim FDI nalazimo stavke trgovine na veliko. Oko 65 posto ukupnih FDI izvršeno je u tri djelatnosti, i to u telekomunikacije ( 24%), ostalo novčarsko posredovanje ( 21%), te proizvodnju farmaceutskih pripravaka ( 20%). Što se tiče veličine ulaganja možemo reći da su najveći ulagači u Hrvatsku Sjedinjene Države sa do sada ukupno 1,11 mlrd. USD, Njemačka sa 1, 06 mlrd. USD, Austrija sa 890,2 mil. USD te Italija i Nizozemska. Gledajući Hrvatsku danas možemo zaključiti da je sve veći broj FDI zemalja koje ulažu u Hrvatsku i to u sva područja gospodarskih aktivnosti. Promatrajući FDI možemo vidjeti da se FDI snažno počeo povećavati nakon 1995. godine kada je iznosio 113.955 tisuća USD, a samo za pet godina tj. 2000. godine , FDI povećao se na 763,513 tisuća USD. Razlog tom značajnom porastu u posljednjim godinama je i financiranje manjka državnog proračuna i to na način da je država prodavala svoje udjele vlasništva u pojedinim poduzećima ( privatizacija banaka, telekomunikacije,…), a što se nažalost nije koristilo za poticanje novih investicija. Možemo to nazvati i krpanjem rupa u proračunu čime se sprječava da država bankrotira, no jasno je da takvo stanje ne može dugo potrajati. Od razdoblja 1996. godine Hrvatska bilježi stalan porast BDP-a, te godišnje stope rasta, što je ujedno i dobar pokazatelj privlačnosti Hrvatske stranim ulagačima. Međutim Hrvatska bi trebala riješiti problem ovisnosti o uvozu te se više orijentirati na vlastitu proizvodnju i na iskorištavanje vlastitih potencijala. S druge strane visoka nezaposlenost jedan je od problema Hrvatske. Sve je veći broj ljudi koji postaju ovisni o socijalnim pomoćima , a mnogi čak odlaze i na privremeni rad u inozemstvo. Hrvatska bi morala riješiti problem diskriminacije stranih investitora te im omogućiti isti pravni položaj kao i domaćim, time bi ujedno povećala broj zaposlenih koji bi se zaposlili u novo osnivanim ili već postojećim pod

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Škare, Marinko
Dodatne informacije:	2006_21
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.1 Gospodarsko stanje. Gospodarski ciklus. Razvoj gospodarske strukture. Rast
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	13 Jan 2012 13:03
Zadnja promjena:	16 May 2014 13:59
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/939

Actions (login required)

Pregledaj stavku