Banković, Matko (2006) Neslužbeno gospodarstvo s kritičkim osvrtom na Republiku Hrvatsku. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (558kB) |
Sažetak
U ovom diplomskom radu analizira se utjecaj sive ekonomije na gospodarstva u svijetu i u našoj zemlji. Temelji se na uskoj povezanosti izmedu djelatnosti koje uzrokuju pojavu neslužbenog gospodarstva. Siromaštvo, nezaposlenost, porezi i inflacija bit ce samo neki od pojmova koji se najviše koriste u prvom djelu, dok se u drugom veca pažnja posvecuje posljedicama koje su na kriticki nacin prikazane i na primjeru naše zemlje. Tekst u prvom djelu odnosi se na pojavne oblike neslužbenog gospodarstva (izbjegavanje i utaja poreza), motivaciju, izvorišta i uzroke sivih zona, kao i njihove kljucne nositelje, a velik dio odnosi se na metodologiju procjene razlicitim metodama. U ovom slucaju to su znastvena metoda i pristup Eurostata. Ukazuje se i na prepoznatljive razlike medu poticajima za sudjelovanje u neslužbenom sektoru, te kako ce se potreba za sudjelovanjem, kao i cimbenici njihova porasta mijenjati ovisno o kontekstu i brzini transformacije politicke i društvene scene u smjeru, pretpostavljeno najboljih, razvijenih tržišnih sustava. Drugi dio ispituje obilježja i rasprostranjenost sivih aktivnosti u populaciji u Hrvatskoj. Vecina aktivnosti idetificiranih u istraživanju kao što su politicki klijentelizam, neiskazivanje i prisvajanje dobiti poduzeca, isisavanje kapitala, namjerno dovodenje poduzeca u stecaj, korupcija, mito, zlouporaba službenog položaja, porezi, prikazane su kao glavni faktori pojave neslužbenog gospodartsva u Hrvatskoj. Izvršene su i neke analize utjecaja privatizacije na neslužbeni sektor, te se utvrdilo da je i ona povezana sa korupcijom, pa se iz podataka dobivenih empirijskim istraživanjem javne percepcije privatizacijskog procesa i podataka iz pravosuda i medija utvrdilo o kojim se zapravo oblicima gospodarskog kriminala povezanog sa privatizacijom radi. Pokrenuta revizija pretvorbe i privatizacije nece biti dovoljna za neutralizaciju negativnih i distorziranih ucinaka sivih zona. U zakljucku se upozorava na institucionalne mjere koje bi utjecale na daljnju redukciju politickog klijentelizma, povecanje javne kontrole poslovanja privatiziranih poduzeca, razvijanje antikorupcijske korporacijske kulture i kodeksa ponašanja, te uklanjanje kljucnih sociokulturnih odrednica i motiva za djelovanje nositelja neslužbenog gospodarstva. Osnovna preporuka i bit ovog rada jest da je za smanjenje sive ekonomije važnije sprecavanje uzroka nego kažnjavanje posljedica, a pritom je kljucna institucionalna sfera, odnos države i gospodarstva, odnosno brzina kojom ce država redefinirati svoju ulogu na tržištu. Kljucne rijeci: neslužbeno gospodarstvo, siva ekonomija, korupcija, privatizacija, porezi, Hrvatska, ilegalno, analiza, suzbijanje.
Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2006_25 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.2 Gospodarska poltika. Kontrola gospodarstva. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Ekonomija Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Marketinško upravljanje |
Datum pohrane: | 17 Feb 2012 13:30 |
Zadnja promjena: | 17 Feb 2012 13:30 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/941 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |