Sindikati u Republici Hrvatskoj

Damijanić, Alen (2005) Sindikati u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (338kB)

Sažetak

Sindikat je organizacija radnika i službenika čiji je zadatak da proučava, brani i zaštićuje radne, društvene, pravne i druge interese i prava svojih članova. Sloboda, solidarnost i demokratska metoda rada glavini su pokretači sindikalnog pokreta. Cilj ovog diplomskog rada je razmotriti ekonomski i socijalni utjecaj sindikat te prikazati njihovo djelovanje u Republici Hrvatskoj. Gledajući djelovanje sindikata u poduzeću dolazimo do raznih oblika sindikata : gradskih, industrijskih, strukovnih, opće sindikalne organizacije. Zadaće, koje obuhvaćaju sindikati u poduzeću su konkretna visina plaće, svrstavanje u platne razrede, dodatno vrijeme za oporavak itd. Da bi izvršili svoje zadaće sindikalni povjerenici moraju poboljšati kolektivne ugovore ili ih osnivati ako uvjeti to zahtijevaju. To će učiniti tarifnim pregovorima. Tarifni pregovori propadaju ako se ne uspije uspostaviti dogovor koji će odgovarati obim stranama, U tom trenutku dolazimo do točke štrajka. Naime štrajk je moguć i za vrijeme tarifnih pregovora. Cilj štrajka može biti samo reguliranje tarifom (time je zabranjen politički štrajk) No, i pravilu to nije uvijek tako. Da je politika umiješana u sindikalizam, možemo utvrditi iz činjenice da je prvi sindikat osnovan 1824. godine u Engleskoj i to su radnici uspjeli steći slobodu sindikalnog udruživanja. Od tad se sindikati ne bore samo za ekonomska prava već ulaze i u sindikalne sfere, po tome je V.B. kolijevka sindikalizma, gdje IZJAVA: ni sama policija ne zna koliko ima sindikata. U V.B. najveće je udruženje Trade Union Congress – TUC dok je to u Švedskoj LO – Landorganization ogromna sindikalna organizacija unutar koje su 40% žene. Uz Švedsku veoma atraktivna sindikalna zemlja je Italija unutar koje se pojavljuju 3 ogromne sindikalne organizacije, najveća CGIL – Generalna konfederacija talijanskih radnika, zatim CSIL – Talijanska konfederacija radničkih sindikata i UIL – Unija talijanskih radnika. Na drugom kontinentu u SAD najveća organizacija je AFL – CIO. SAD je slabo sindikalizirana jer se provodi strategija menađerske oporbe. COSATU najveći od afričkih sindikata i ACTU – najveći australski sindikat. Dok u svijetu vladaju masovne organizacije, u Hrvatskoj nakon osamostaljenja pojavljuju mnogi sindikati od kojih je najveći SSSH sa 65.8 % reprezentativnosti. SSSH je osnivana 1990 god. Program SSSH uključuje primjeren kvalitetan život, slobodu, demokraciju, jednakost prava,sindikalne reforme i jačanje sindikata itd. SSSH učlanjen je i u Europsku konfederaciju sindikata. Kao član SSSH nalazi se i Sindikat zaposlenih u Poljoprivredi, Prehrambenoj, Duhanskoj Industriji i Vodoprivredi Hrvatske. PPDIV se zalaže za prava svojih radnika, treba naglasiti da se zalaže i u sudskim sporovima kod poslodavca, pred sudom i državnim tijelima. Njegov najznačajniji pothvat prikazan je na primjeru trgovačkog poduzeća SLJEME d.d. gdje je PPDIV zajedno sa svojim članovima izašao na Markov Trg. Sve je krenulo 20.12.2004 kad je zaustavljena proizvodnja. U Veljači 2005 prvi manji prosvjed pred Ministarstvom polj. šum. i vodo. gosp., ,početkom ožujka drugi manji prosvjed u Sesvetama, i tri dana prije štrajka na Markovom trgu imali su prosvjed ispred Sljemena. 28. travnja. 2005 započeo je prosvjed na Markovom tru i to sve do 1.lipnja. prosvjed su posjetili mnogi političari među kojima i predsjednik i premjer RH.1 lipnja grad Zagreb potpisuje sporazum gdje postaje većinski vlasnik SLJEMENA: Nepravilnosti i tko će odgovarati, Zaštita radnika. Kao zaključak iznio bih činjenicu da današnji sindikati svakodnevno ulažu u svoje znanje: Kvalitativni sporazumi, Dostojan završetak mesne industrije SLJEME, Demografske promjene i fleksibiliziranost sindikata,Radi što više, traži što manje, ne pitaj i ne okreći se.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2006_36
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. > 331.1 Teorija i organizacija rada. Odnosi između poduzeća i zaposlenika
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	13 Jan 2012 12:57
Zadnja promjena:	19 May 2014 10:16
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/956

Actions (login required)

Pregledaj stavku