Cvitić, Barbara (2006) Struktura menadžmenta u odabranim hotelijersko-ugostiteljskim trgovačkim društvima na području Istre. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB) |
Sažetak
Ugostiteljske odnosno hotelijerske usluge se većinom prodaju na međunarodnom turističkom tržištu i pod pritiskom globalnih, poslovnih i opće svjetskih tržišnih kretanja. Djelujući u uvjetima globalnog okruženja, uz uvažavanje tehnoloških, ljudskih i drugih razvojnih resursa, od menadžera se traži visoko stručno znanje te poznavanje djelatnosti u kojoj djeluje. Ovo mi je područje bilo prije svega interesantno zbog toga što sama se u svom fakultetskom obrazovanju opredijelila za smjer turizam a područje menadžmenta je tijekom studija izazvalo interes kao vrlo zanimljivo područje izučavanja. Spoznaje osnovnih značajki menadžera hotelijersko-ugostiteljskih poduzeća na području Istre, posebice njihovog obrazovanja, te permanentnog usavršavanja i razvoja, bitne su kako bi se utvrdilo postoje li preduvjeti za iniciranje, prihvaćanje i primjenu organizacijskih, tehnoloških i drugih promjena, u cilju pružanja što kvalitetnije usluge, tj. ostvarenja konkurentne pozicije na svjetskom turističkom tržištu. U tu svrhu izvršeno je istraživanje menadžera svih organizacijskih razina u četiri hotelijersko-ugostiteljskih poduzeća na području Istre – poduzeću Riviera Holding d.d. Poreč, Rabac d.d. Rabac, Liburnia Rivera Hoteli d.d. Opatija i Arenaturist d.d. Pula. Ukupno je analizirano 319 menadžera svih hijerarhijskih razina. Na koncepciju menadžmenta uvelike utječe organizacijska struktura poduzeća koja mora biti prilagođena uvjetima u kojima poduzeće djeluju odnosno mora uvažavati čimbenike (kako unutarnje tako i vanjske) koji na nju djeluju. Stoga su u ovom radu analizirane organizacijske strukture tih poduzeća kao osnova analiziranja organizacijske strukture menadžmenta. Iz analize mogu utvrditi da sva analizirana poduzeća imaju mješovitu organizacijsku strukturu odnosno prilagođenu divizionalnu organizacijsku strukturu. Naime, pored divizionalnih (teritorijalnih) organizacijskih jedinica (profitnih centara) na istoj su organizacijskoj razini formirane proizvodne (uslužne) organizacijske jedinice, budući da se radi o velikim gospodarskim sustavima koji pored ugostiteljskih usluga pružaju i ostale usluge, npr. usluge pranja, uređenja okoliša, trgovine itd. Iako se radio o relativno autonomnim organizacijskim jedinicama smatram da analizirana hotelijersko-ugostiteljska poduzeća nisu svjesna okoline u kojoj «žive» te da nisu svoje organizacijske strukture prilagodile suvremenim uvjetima poslovanja. Smatram da bi matrična organizacijska struktura, uz uvažavanje tehnoloških i drugih nastupajućih promjena, trebala postati dominantan oblik organizacije tih poduzeća čime bi mogla brže odgovoriti na povećane potrebe i zahtjeve gosta. Organizacija, kao mreža međuljudskih odnosa, usmjerava se i koordinira kroz proces menadžmenta, pri čemu sposobnost i karakteristike menadžera imaju značajan utjecaj na oblik i stil upravljanja, te oblikovanje organizacijske kulture poduzeća. Iz navedenog proizlazi relevantnost karakteristika menadžera za pristup ljudskim potencijalima i upravljanje, pa su u tu svrhu prikupljeni podaci o stručnoj spremi, obrazovnom profilu, spolu, dobi, radnom stažu. Temeljem rezultata dobivenih istraživanjem, polaznu hipotezu rada, nažalost, moram u potpunosti potvrditi. Naime, strukturu menadžmenta smatram neprimjerenom, prije svega s obzirom na malu zastupljenost žena menadžera na višim hijerarhijskim razinama, unatoč njihovoj visokoj kvalificiranosti. Iako su žene postigle ravnopravnost glede ulaska na tržište rada, samo 16% žena analiziranih poduzeća se uspjelo probiti na rukovodeće pozicije srednje i vrhovne razine upravljanja. S tim u vezi važno je napomenuti da te žene u prosjeku imaju višu razinu obrazovanja nego njihove muške kolege. 84% žena srednjeg i najvišeg rukovodstva fakultetski je obrazovano dok samo 43% muškog rukovodstva ima fakultetsko obrazovanje. Također smatram da je vrlo važno istaknuti činjenicu da je ulazak mladih na menadžerske pozicije uvelike otežan. Sagledavši strukturu menadžmenta, uočljivo je da dominira dobna skupina od 50-60 godina starosti (čak 49%). Još 25% menadžera srednje i vrhovne razine pripada dobnoj skupni od 40-50 godina tako da menadžeri u dobi od 30-40 godina čine samo 23% menadžerske populacije. Tu činjenicu držim u potpunosti neprimjerenom budući da smatram da su ljudi u dobi od 30-40 godina na vrhuncu svojih mogućnosti te su sposobni dati najveći doprinos razvoju poduzeća, posebice u današnjim uvjetima poslovanja. Mlađi bi ljudi uvelike mogli pridonijeti povećanju konkurentne prednosti te pratiti svjetska kretanja budući da se radi o izrazito turbulentnoj i konkurentnoj okolini u kojoj posluju navedena analizirana poduzeća. Povezano s dobnom strukturom, jasno je da su ti isti ljudi, koji se prema sadašnjoj slici menadžerske strukture nalaze na rukovodećim pozicijama, slabijih kvalifikacija s obzirom na završenu stručnu spremu. Samo 48% njih je fakultetski obrazovano. Budući da smatram da bi za obnašanje menadžerskih funkcija na najvišoj i srednjoj razini bila neophodna visoka stručna sprema, ovaj podatak držim nezadovoljavajućim u konkretnim uvjetima poslovanja. Iako valja priznati da se radi o ljudima s velikim i dugogodišnjim iskustvom (73% svih menadžera ima radni staž duži od 15 godina, odnosno 66% njih ima radni staž duži i od 20 godina), sama ta činjenica nije opravdanje da na menadžerske pozicije rijetko dolaze mladi, visoko-kvalificirani ljudi – oni su zapravo samo izuzetak u menadžerskoj praksi ovih poduzeća. Ipak se nadam da se sam stav rukovodećih prema zapošljavanju mladih i kvalificiranih ljudi, samim time i zapošljavanju mladih žena, mijenja, odnosno da uviđaju njihov potencijal te da ćemo narednih godina moći vidjeti bolju sliku menadžerske strukture, kako u analiziranim poduzećima tako i u ostalim trgovačkim društvima na području Hrvatske.
Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2006/57 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 65 Menadžment i organizacija industrije, trgovine i komunikacija |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam |
Datum pohrane: | 20 Jan 2012 10:09 |
Zadnja promjena: | 20 Jan 2012 10:09 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/979 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |