Priroda konjukturnih ciklusa u hrvatskom gospodarstvu

Smoljan, Livia (2006) Priroda konjukturnih ciklusa u hrvatskom gospodarstvu. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (531kB)

Sažetak

Kao što ljudi u svakodnevnom životu doživljavaju uspone i padove, tako i gospodarstva raznih zemalja doživljavaju svoje koji se nazivaju konjukturnim ciklusima u privredi. Najkraće rečeno, pod konjukturnim, odn. poslovnim ciklusima podrazumijevaju se fluktuacije ukupne proizvodnje, dohotka i zaposlenosti koje se javljaju u dužim ili kraćim vremenskim periodima. Za svaku su zemlju i gospodarstvo drukčiji, potpuno individualni i teško predvidljivi, no ipak imaju i zajedničkih obilježja koja se utvrđuju istraživanjem kretanja ključnih makroekonomskih varijabli. Te se varijable mogu podijeliti na procikličke, protucikličke i acikličke. Kao izvor fluktuacija u gospodarskom rastu suvremene teorije navode ulogu pomaka agregatne potražnje, no u novije vrijeme kao jedan od uzroka javljaju se i «šokovi» u gospodarstvu koji se obično vežu uz fluktuacije na financijskim tržištima, a uz «šokove» krivci za gospodarske fluktuacije jesu i tehnološke inovacije. Mnogi su teoretičari i ekonomisti razvili mnogobrojne teorije o gospodarskim kretanjima i uzrocima koji do njih dovode pa su tako razvili i sljedeće teorije o konjukturnim ciklusima: monetarne teorije koje poslovne cikluse pripisuju ekspanziji i kontrakciji novca i kredita; teorija inovacija koja poslovne cikluse objašnjava iznenadnim pronalascima i njihovim realizacijama; političke teorije prema kojima su političari odgovorni za prilagođavanje ekonomske politike svom ponovnom izboru; model kumulativnog djelovanja multiplikatora i akceleratora koji pokazuje da vanjske šokove umnažava multiplikator zajedno sa akceleratorom; teorija ravnotežnih poslovnih ciklusa koja tvrdi da je ograničena informacija uzrok fluktuacije i otud kriva predodžba o kretanju cijena i nadnica; te teorija realnog poslovnog ciklusa prema kojoj pozitivni ili negativni šokovi proizvodnosti, najčešće izazvani tehnološkim napretkom, uzrokuju poslovne cikluse. U Hrvatskoj se konjukturni ciklusi konstantno javljaju unazad 50 godina, iako je u našem slučaju čak i samo definiranje poslovnog ciklusa otežano zbog vrlo loše statističke osnove za njihovo praćenje, kao i nepostojanje dovoljno dugog vremenskog perioda koji bi se mogao pratiti. Od uzročnika fluktuacija u gospodarstvu javljaju se ratna razaranja, problemi naslijeđa i procesi tranzicije,, no kao glavni krivac navodi se loš makroekonomski management te loše osmišljene i provedene reforme, kao i tehnološko nazadovanje. Problem hrvatskog gospodarstva bio je i zasnivanje cijele gospodarske strukture na kapitalno i radno intenzivnim granama, te nazadnoj prerađivačkoj industriji, a velika greška je zanemarivanje važnosti ulaganja u znanost i obrazovanje, loša ekonomska infrastruktura, slaba razvijenost financijskog tržišta i loša namjena postojećih investicija. Imamo potrebnu podlogu na kojoj se može izgraditi pravo čudo, međutim, ruka koja sve to vodi nije dovoljno učinkovita, previše je privržena dosadašnjem načinu upravljanja. Država bi trebala stvoriti plodno tlo, stimulativno mikro i makro ekonomsko okruženje koje će omogućiti gospodarski razvoj. Iako je Hrvatska svoj gospodarski razvoj temeljila na turizmu, poljoprivredi, izvozu i prerađivačkoj industriji, nije uspjela ostvariti dovoljno visoke stope za približavanje EU. Jedino nova razvojna politika sa labavijom monetarnom i fiskalnom politikom, veća domaća ulaganja u kapitalne investicije, istraživanje i razvoj, obrazovanje znanost, restrukturiranje poduzeća, izgradnju tržišne infrastrukture , moći ćemo povećati rast BDP-a i omogućiti približavanje Europskoj Uniji. Ako ne uspijemo poboljšati uvjete za ekonomski rast, imati ćemo sve predispozicije za doživljavanje još dubljeg jaza između vlastitog gospodarstva i Europske Unije. Vjerujem da to svi mi želimo izbjeći. Duh poduzetništva praćen socijalnom odgovornošću, duh samopouzdanja i oslanjanja na vlastite snage i potencijale praćen učinkovitim, stručnim i postojanim djelovanjem institucija, zajedno sa uravnoteženim razvojem svih naših regija dat će Hrvatskoj novi poticaj.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Škare, Marinko
Dodatne informacije:	2006/74
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	20 Jan 2012 10:12
Zadnja promjena:	16 May 2014 14:00
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/996

Actions (login required)

Pregledaj stavku