Turističko-geografska obilježja grada Pule

Prpić, Simona (2011) Turističko-geografska obilježja grada Pule. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (676kB)

Sažetak

Pula je industrijski grad koji ima brojne mogućnosti za razvoj različitih oblika turizma. Povoljna prometno-geografska obilježja Pule očituju se ponajprije u blizini i dobroj povezanosti s europskim zemljama, ponajprije zahvaljujući zrakoplovnoj luci, ali i izgradnji ipsilona koji doprinosi udobnosti i ubrzanju cestovnog prometa. Uzimajući u obzir turističko-geografski položaj grada može se zaključiti da se smješten na koordinatama 44° 52' sjeverne geografske širine i 13° 51' istočne geografske dužine nalazi na pola puta izmeĎu Ekvatora i Sjevernog pola što je idealni zemljopisni i temperaturni prostor na sjevernoj polutci. Zahvaljujući svom specifičnom položaju Pula ima vrlo sadržajnu povijest te se može odmaknuti od tromjesečnog, masovnog turizma u ljetnim mjesecima na, ako ne cjelogodišnji, barem šestomjesečni turizam sa diverzificiranom ponudom. Iako ima dugu povijest, može se reći da je tek sa dolaskom Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore započeo suvremeni razvoj grada. 20. stoljeće bilo je obilježeno višestrukim promjenama vlasti, s jakim utjecajem na demografsku strukturu stanovništva (dolasci i odlasci pojedinih dijelova stanovništva i narodnosnih skupina pogotovo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata). U drugoj polovici 20. stoljeća Pula je ponovno procvjetala i razvila se u najveći istarski grad, značajan zbog gospodarske djelatnosti – industrije i turizma. Turizam se u Puli razvija od samih početaka suvremenog oblika putovanja, a današnja je turistička ponuda vrlo raznolika te pruža mogućnost za razvoj mnogih oblika turizma. Jedan od glavnih čimbenika zbog kojih je Pula toliko godina privlačna turistima su njena prirodna obilježja i društvene atraktivnosti. Što se tiče prometa turista 1991. u Puli je ljetovalo čak 77 posto domaćih turista. Godine 1996. broj turista u odnosu na 1991. se gotovo udvostručio te se struktura domaćih i stranih turista potpuno izmijenila. Prema odabranim godinama (1991.-2010.), broj noćenja po turistu se smanjuje sve do 2010. kada po prvi put dolazi do blagog povećanja. Što se tiče noćenja u turističkim kapacitetima, turisti najduže prosječno noće u privatnim smještajima i kampovima, dok se broj noćenja u osnovnim smještajnim kapacitetima sve više smanjuje. Potrebno je poraditi na ostanku turista u Puli što se vjerojatno može postići obogaćivanjem turističke ponude grada, ali i obnovom osnovnih smještajnih kapaciteta koji su najveći nedostatak Pule u odnosu na ostale gradove u regiji.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2011/162
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 9 Geografija. Biografija. Povijest
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam
Datum pohrane:	05 Pro 2011 20:55
Zadnja promjena:	05 Pro 2011 20:55
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/613

Actions (login required)

Pregledaj stavku