Prpić, Simona (2011) Turističko-geografska obilježja grada Pule. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (676kB) |
Sažetak
Pula je industrijski grad koji ima brojne mogućnosti za razvoj različitih oblika turizma. Povoljna prometno-geografska obilježja Pule očituju se ponajprije u blizini i dobroj povezanosti s europskim zemljama, ponajprije zahvaljujući zrakoplovnoj luci, ali i izgradnji ipsilona koji doprinosi udobnosti i ubrzanju cestovnog prometa. Uzimajući u obzir turističko-geografski položaj grada može se zaključiti da se smješten na koordinatama 44° 52' sjeverne geografske širine i 13° 51' istočne geografske dužine nalazi na pola puta izmeĎu Ekvatora i Sjevernog pola što je idealni zemljopisni i temperaturni prostor na sjevernoj polutci. Zahvaljujući svom specifičnom položaju Pula ima vrlo sadržajnu povijest te se može odmaknuti od tromjesečnog, masovnog turizma u ljetnim mjesecima na, ako ne cjelogodišnji, barem šestomjesečni turizam sa diverzificiranom ponudom. Iako ima dugu povijest, može se reći da je tek sa dolaskom Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore započeo suvremeni razvoj grada. 20. stoljeće bilo je obilježeno višestrukim promjenama vlasti, s jakim utjecajem na demografsku strukturu stanovništva (dolasci i odlasci pojedinih dijelova stanovništva i narodnosnih skupina pogotovo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata). U drugoj polovici 20. stoljeća Pula je ponovno procvjetala i razvila se u najveći istarski grad, značajan zbog gospodarske djelatnosti – industrije i turizma. Turizam se u Puli razvija od samih početaka suvremenog oblika putovanja, a današnja je turistička ponuda vrlo raznolika te pruža mogućnost za razvoj mnogih oblika turizma. Jedan od glavnih čimbenika zbog kojih je Pula toliko godina privlačna turistima su njena prirodna obilježja i društvene atraktivnosti. Što se tiče prometa turista 1991. u Puli je ljetovalo čak 77 posto domaćih turista. Godine 1996. broj turista u odnosu na 1991. se gotovo udvostručio te se struktura domaćih i stranih turista potpuno izmijenila. Prema odabranim godinama (1991.-2010.), broj noćenja po turistu se smanjuje sve do 2010. kada po prvi put dolazi do blagog povećanja. Što se tiče noćenja u turističkim kapacitetima, turisti najduže prosječno noće u privatnim smještajima i kampovima, dok se broj noćenja u osnovnim smještajnim kapacitetima sve više smanjuje. Potrebno je poraditi na ostanku turista u Puli što se vjerojatno može postići obogaćivanjem turističke ponude grada, ali i obnovom osnovnih smještajnih kapaciteta koji su najveći nedostatak Pule u odnosu na ostale gradove u regiji.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2011/162 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 9 Geografija. Biografija. Povijest |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam |
Datum pohrane: | 05 Pro 2011 20:55 |
Zadnja promjena: | 05 Pro 2011 20:55 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/613 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |