Duras, Suzana (2006) Važnost poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (343kB) |
Sažetak
Svjetska trgovina se može upoznati preko tri parametra, a to su razvoj, glavna trgovinska područja i robna struktura. Sve intenzivnije promjene koje se već desetljećima zbivaju u međunarodnoj razmjeni i globalnom svjetskom tržištu mogu se sažeti u nekoliko dominantnih tendencija: globalizacija svjetske trgovine, regionalizacija i ograničenje vanjskotrgovinske razmjene, nestabilnost, neizvjesnost i nesavršenost svjetskog tržišta. Globalizacija svjetske ekonomije donijela je nezapamćeni polet vanjskoj trgovini. Gospodarska integracija industrijaliziranih zemalja porasla je tijekom posljednja dva desetljeća, a razvijajuće ekonomije u Aziji postaju im sve važniji trgovinski partneri. Takva je globalizacija utjecala na porast trgovine na međunarodnim tržištima, što uključuje i poljoprivredu kojom ćemo se baviti u ovome radu. Glavni akteri svjetskih trgovinskih tokova jesu Angloamerika, Zapadna Europa i Japan sa susjednim zemljama. Poljoprivreda, jedan od glavnih čimbenika kako nacionalne tako i međunarodne trgovine, doprinosi rastu i razvoju gospodarstva i društva na razini svake zemlje, ali i svijeta. Međunarodna trgovina ukazuje na mjesto poljoprivrede u tom razvoju. Poljoprivredni proizvodi su vrlo značajni za vanjskotrgovinsku razmjenu u svijetu. Značenje te razmjene različito je za svaku pojedinu zemlju, ovisno o tome u kolikoj mjeri iz vlastite proizvodnje podmiruje prehrambene potrebe svoga stanovništva, o stupnju njezine ukupne gospodarske razvijenosti i razvijenosti poljoprivredne proizvodnje. Mnoge razvijene zemlje nisu dosegnule zadovoljavajuću razinu razvijenosti poljoprivrede, imaju poteškoća u podmirivanju potreba svoga stanovništva pa se u vanjskotrgovinskoj razmjeni javljaju kao uvoznici hrane. Zemlje u razvoju izvozom prehrambenih proizvoda dolaze do nužnih sredstava za financiranje svoga industrijskog razvoja. Razvijene i visokorazvijene zemlje, u pravilu, imaju razvijenu poljoprivredu, proizvode više od svojih potreba te su stoga one značajne izvoznice hrane. Budući da su to zemlje s visokim prehrambenim standardom stanovništva, one se pojavljuju kao uvoznice onih poljoprivrednih proizvoda koje zbog klimatskih uvjeta ne mogu same proizvesti. Mnoge razvijene zemlje uvoze primarne poljoprivredne proizvode, prerađuju ih u svojoj prehrambenoj industriji u visokovrijedne prehrambene proizvode i reeksportiraju kao visokovrijedne proizvode u svijet. Kolika je važnost poljoprivrede, poljoprivrednih proizvoda i njihove trgovine na svjetskome tržištu pokušano je utvrditi analizom u ovome radu, i to putem nekih osnovnih pokazatelja uloge poljoprivrede u svjetskome gospodarstvu uopće. Rad je podijeljen zajedno s uvodom u šest tematskih cjelina. Uloga poljoprivrede definira se mjerilima doprinosa poljoprivrede gospodarskom rastu neke zemlje: udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnoj radnoj snazi (ili zastupljenost poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu); doprinos poljoprivrede u formiranju bruto nacionalnog proizvoda (ili narodnog dohotka); zastupljenost poljoprivrednih proizvoda u vanjskotrgovinskoj razmjeni; također se spominju i najvažnije zadaće poljoprivrede. Drugi, glavni dio obuhvaća sadržajno i statistički podatke o kretanjima i razvoju svjetske trgovine proteklih pet desetljeća, te udio poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini do danas. U ovoj tematskoj cjelini iznijeti su podaci o kretanjima izvoza poljoprivrednih proizvoda na svjetskoj razini, najvažnijim uvozno-izvoznim partnerima, te najzastupljenijim poljoprivrednim proizvodima u toj razmjeni. Svaka država svoju vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda regulira nizom propisa i mjera kroz trgovinsku politiku, ovisno o vlastitim prilikama i potrebama, a u skladu s pravilima međunarodnih trgovinskih i ekonomskih organizacija i asocijacija (WTO, CEFTA, EU). Na poljoprivrednu politiku u svijetu uređenu smjernicama WTO (World Trade Organisation – Svjetska trgovinska organizacija), te CAP – Common agricultural policy, koja je usklađena s pravilima WTO-a, a primjenjuju je zemlje članice Europske unije, usmjeren je treći dio ovog rada. Posebnu pozornost u ovome dijelu pridaje se carinama i državnim potporama u svjetskoj poljoprivredi kao značajnim čimbenicima utjecaja na međunarodnu razmjenu i tržište. Četvrta cjelina nosi naziv «Stanje u Hrvatskoj poljoprivredi», a obuhvaća osnovne pokazatelje poljoprivrednog gospodarstva Hrvatske, udio poljoprivrede u ukupnoj robnoj razmjeni, izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda, te temeljne odrednice hrvatske agrarne politike. Zadnji, peti dio rezerviran je za zaključak u kojem su iznijeta osobna zapažanja o važnosti poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini na temelju ukupnih podataka prikupljenih za izradu ovog diplomskog rada. Podaci su prikupljeni metodama istraživanja i analize statističkih podataka, obrade web podataka i autorskih djela koja obrađuju tematiku svjetske trgovine i poljoprivrednih proizvoda.
Tip objekta: | Teza (Diplomski rad) |
---|---|
Mentor: | NIJE ODREĐENO |
Dodatne informacije: | 2007_22 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.5 Trgovina s inozemstvom. Vanjska trgovina. Međunarodna trgovina 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 631 Poljoprivreda općenito |
Odjeli: | NIJE ODREĐENO |
Datum pohrane: | 21 Pro 2011 10:42 |
Zadnja promjena: | 21 Pro 2011 10:42 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/816 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |