Važnost poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini

Duras, Suzana (2006) Važnost poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (343kB)

Sažetak

Svjetska trgovina se može upoznati preko tri parametra, a to su razvoj, glavna trgovinska područja i robna struktura. Sve intenzivnije promjene koje se već desetljećima zbivaju u međunarodnoj razmjeni i globalnom svjetskom tržištu mogu se sažeti u nekoliko dominantnih tendencija: globalizacija svjetske trgovine, regionalizacija i ograničenje vanjskotrgovinske razmjene, nestabilnost, neizvjesnost i nesavršenost svjetskog tržišta. Globalizacija svjetske ekonomije donijela je nezapamćeni polet vanjskoj trgovini. Gospodarska integracija industrijaliziranih zemalja porasla je tijekom posljednja dva desetljeća, a razvijajuće ekonomije u Aziji postaju im sve važniji trgovinski partneri. Takva je globalizacija utjecala na porast trgovine na međunarodnim tržištima, što uključuje i poljoprivredu kojom ćemo se baviti u ovome radu. Glavni akteri svjetskih trgovinskih tokova jesu Angloamerika, Zapadna Europa i Japan sa susjednim zemljama. Poljoprivreda, jedan od glavnih čimbenika kako nacionalne tako i međunarodne trgovine, doprinosi rastu i razvoju gospodarstva i društva na razini svake zemlje, ali i svijeta. Međunarodna trgovina ukazuje na mjesto poljoprivrede u tom razvoju. Poljoprivredni proizvodi su vrlo značajni za vanjskotrgovinsku razmjenu u svijetu. Značenje te razmjene različito je za svaku pojedinu zemlju, ovisno o tome u kolikoj mjeri iz vlastite proizvodnje podmiruje prehrambene potrebe svoga stanovništva, o stupnju njezine ukupne gospodarske razvijenosti i razvijenosti poljoprivredne proizvodnje. Mnoge razvijene zemlje nisu dosegnule zadovoljavajuću razinu razvijenosti poljoprivrede, imaju poteškoća u podmirivanju potreba svoga stanovništva pa se u vanjskotrgovinskoj razmjeni javljaju kao uvoznici hrane. Zemlje u razvoju izvozom prehrambenih proizvoda dolaze do nužnih sredstava za financiranje svoga industrijskog razvoja. Razvijene i visokorazvijene zemlje, u pravilu, imaju razvijenu poljoprivredu, proizvode više od svojih potreba te su stoga one značajne izvoznice hrane. Budući da su to zemlje s visokim prehrambenim standardom stanovništva, one se pojavljuju kao uvoznice onih poljoprivrednih proizvoda koje zbog klimatskih uvjeta ne mogu same proizvesti. Mnoge razvijene zemlje uvoze primarne poljoprivredne proizvode, prerađuju ih u svojoj prehrambenoj industriji u visokovrijedne prehrambene proizvode i reeksportiraju kao visokovrijedne proizvode u svijet. Kolika je važnost poljoprivrede, poljoprivrednih proizvoda i njihove trgovine na svjetskome tržištu pokušano je utvrditi analizom u ovome radu, i to putem nekih osnovnih pokazatelja uloge poljoprivrede u svjetskome gospodarstvu uopće. Rad je podijeljen zajedno s uvodom u šest tematskih cjelina. Uloga poljoprivrede definira se mjerilima doprinosa poljoprivrede gospodarskom rastu neke zemlje: udio aktivnih poljoprivrednika u ukupnoj radnoj snazi (ili zastupljenost poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu); doprinos poljoprivrede u formiranju bruto nacionalnog proizvoda (ili narodnog dohotka); zastupljenost poljoprivrednih proizvoda u vanjskotrgovinskoj razmjeni; također se spominju i najvažnije zadaće poljoprivrede. Drugi, glavni dio obuhvaća sadržajno i statistički podatke o kretanjima i razvoju svjetske trgovine proteklih pet desetljeća, te udio poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini do danas. U ovoj tematskoj cjelini iznijeti su podaci o kretanjima izvoza poljoprivrednih proizvoda na svjetskoj razini, najvažnijim uvozno-izvoznim partnerima, te najzastupljenijim poljoprivrednim proizvodima u toj razmjeni. Svaka država svoju vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda regulira nizom propisa i mjera kroz trgovinsku politiku, ovisno o vlastitim prilikama i potrebama, a u skladu s pravilima međunarodnih trgovinskih i ekonomskih organizacija i asocijacija (WTO, CEFTA, EU). Na poljoprivrednu politiku u svijetu uređenu smjernicama WTO (World Trade Organisation – Svjetska trgovinska organizacija), te CAP – Common agricultural policy, koja je usklađena s pravilima WTO-a, a primjenjuju je zemlje članice Europske unije, usmjeren je treći dio ovog rada. Posebnu pozornost u ovome dijelu pridaje se carinama i državnim potporama u svjetskoj poljoprivredi kao značajnim čimbenicima utjecaja na međunarodnu razmjenu i tržište. Četvrta cjelina nosi naziv «Stanje u Hrvatskoj poljoprivredi», a obuhvaća osnovne pokazatelje poljoprivrednog gospodarstva Hrvatske, udio poljoprivrede u ukupnoj robnoj razmjeni, izvoz i uvoz poljoprivrednih proizvoda, te temeljne odrednice hrvatske agrarne politike. Zadnji, peti dio rezerviran je za zaključak u kojem su iznijeta osobna zapažanja o važnosti poljoprivrednih proizvoda u svjetskoj trgovini na temelju ukupnih podataka prikupljenih za izradu ovog diplomskog rada. Podaci su prikupljeni metodama istraživanja i analize statističkih podataka, obrade web podataka i autorskih djela koja obrađuju tematiku svjetske trgovine i poljoprivrednih proizvoda.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2007_22
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo > 339.5 Trgovina s inozemstvom. Vanjska trgovina. Međunarodna trgovina 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 631 Poljoprivreda općenito
Odjeli:	NIJE ODREĐENO
Datum pohrane:	21 Pro 2011 10:42
Zadnja promjena:	21 Pro 2011 10:42
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/816

Actions (login required)

Pregledaj stavku