Pučki običaji u Istri

Batel, Paulo (2011) Pučki običaji u Istri. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (436kB)

Sažetak

Predmet ovoga rada su pučki običaji u Istri, koji su se stoljećima ponavljali i tako usmenom predajom i zapisima oblikovali u pravila ponašanja koja su prepoznatljiva i u današnjem svakodnevnom životu istarskog čovjeka. Povijest Istre datira još u doba paleolitika, o čemu postoje dokazi pronañeni u blizini Pule u špilji Šandalja, ali i arheološki lokalitet u Romualdovoj pećini u Limskom zaljevu. Unutar ove pećine pronañeni su ostaci životinjskih vrsta, ali i važni tragovi, alati i oruña koji govore o postojanju čovjeka u mlañem kamenom doba na području današnje Istre. Prvi stanovnici Istre su bili narodi Histri, koji su kolonizirali ova područja, a po njima je ova plodna zemlja i dobila ime. Veliki trag na sva životna područja u Istri ostavili su Rimljani, koji ovdje grade svoje vile (koje zbog svoje posebnosti dobivaju ime ville rustice), prometnice, mijenjaju političko ureñenje i stvaraju jake pomorske i trgovačke veze. Iz tog razdoblja Rimljani su ostavili veliki i čuveni amfiteatar u Puli. Nakon njihove vladavine od gotovo 500 godina, na ova područja dolaze Goti, narodi koji će ovdje ostati kraći period, jer će ih s vlasti svrgnuti još jedna rimska kolonija i novi vladari Istre-Bizant. Bizant će uvelike promijeniti kulturnu sliku cijele Istre, njihovo doba donijet će mnoge lijepe grañevine, crkve, katedrale, bazilike. U Istru su kroz povijest dolazili i odlazili različiti vladari i civilizacije, noseći sa sobom nove smjernice, od kojih su danas ostali tragovi koji predstavljaju vrijedno kulturnopovijesno nasljeñe kojim se Istra iznimno ponosi. Uslijed promjena izazvanih različitim kulturnim i drugim utjecajima, mnogi su se pučki običaji mijenjali, neki su gotovo potpuno iščeznuli, a drugi su postali simbolima prepoznatljivog istarskog identiteta. Za istarsko je područje karakteristična narodna nošnja, grañevine, priče, legende, molitve, pjesme, plesovi, poslovice, zagonetke, odnosno sve ono što je narod tijekom vremena stvarao i prenosio s koljena na koljeno usmenom predajom sve do današnjih dana. Stanovnici su Istre kroz povijest pretežito bili poljoprivrednici, stočari i ribari, tako da je primjerice u brdima Ćićarije Istranin bio skroman pastir, o čemu svjedoče i poslovice: Ovca bez pastira ne da ni mlika ni sira. Ki čuva ovcu, čuva i vunu. U središtu Istre dominira siva zemlja, teška za obradu, ali blagodatna, dok je jugozapadna Istra sa zagasitom crvenom zemljom, područje vrsnih vinograda u kojima se uzgajaju poznate vinska sorte grožña i vina, a osobito istarska malvazija, teran, merlot, hrvatica. U priobalnom dijelu Istre, „plavoj Istri“, oduvijek se ribarilo i živjelo od ribarstva, o čemu svjedoči i poslovica: Ki spi, ribe ne lovi. Istranke su oduvijek bile požrtvovne žene koje su na svojim leñima nosile cijelu kuću, a ne samo njezina četiri kantuna, te kada su primjerice išle po vodu do dalekih izvora, noseći je potom k svojim domovima u brenti na leñima, a da ne bi 'besposličarile' obično bi putem i plele. No, Istrani su se nakon napornog rada znali zabaviti, zaplesati i zapjevati, osobito za svečane prigode svojom dvoglasnom, tvrdom, atonalnom i arhaičnom pjesmom, prateći je drevnim instrumentima: roženicama, mihom, duplicama, te plešući najpopularniji ples balun, odjenuti u jednostavnu dvobojnu nošnju - smeñe-bijelu, s crvenim detaljima. Istranin je u pravilu blage naravi, radišan, strpljiv, pomalo nepovjerljiv i oprezan, sporih kretnji, pritajene snage, lako uspostavlja poznanstva, prava prijateljstva teže, ali tada za cijeli život, no najviše cijeni poštenje, o čemu svjedoči poslovica : Vo se veživa za roge, a čovik za besidu. Ova tema o pučkim običajima u Istri potaknula me na razmišljanje, pa je tako svoje mjesto našla u ovome radu, gdje su predočeni godišnji i životni običaji, običaji uz rad, te običaji i vjerovanja u svezi sa stočarstvom. Brojni podaci o ovoj temi pronañeni su u knjigama i skriptama Gradske knjižnice i Sveučilišne knjižnice, a odreñeni podaci preuzeti su s interneta. Rad je izabran nasumice, ali kasnije detaljnijom obradom teksta došlo se do novih spoznaja i zanimljivih podataka, te stjecanja novih poznanstava. Smatram da će tema i ukupan rad pomoći boljem razumijevanju Istre i Istrana, kroz opis pučkih običaja tipičnih za istarsko područje.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2011/219
Teme:	3 Društvene znanosti > 39 Etnografija. Običaji. Tradicija. Način života. Folklor
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Kultura i turizam
Datum pohrane:	13 Mar 2012 07:01
Zadnja promjena:	13 Mar 2012 07:01
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1089

Actions (login required)

Pregledaj stavku