Karakteristike industrijskog društva

Parać, Dejan (2011) Karakteristike industrijskog društva. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Industrijska revolucija jedan je od najvažnijih događaja u svjetskoj povijesti. Promjene koje je izazvala u načinima proizvodnje utjecale su na sve razine života ljudi. Izumljeni su i usavršeni razni strojevi koji su označili početak mehanizacije. Najvaţnijim među njima smatra se Wattov parni stroj koji je izazvao veliki preokret u prerađivačkim djelatnostima. Velika Britanija i Francuska bile su središta iz kojih su se kretale najveće promjene. Britanci su predvodili utrku u mehanizaciji sa svojim revolucionarnim izumima, dok su Francuzi revolucijom započeli uvođenje novog društvenog ustroja. Ukidanje kmetstva jedan je od najvažnijih događaja koji se dogodio početkom devetnaestog stoljeća jer su ljudi tada napokon dobili slobodu koja im je omogućavala rad i proizvodnju za vlastite potrebe. Ta je sloboda nekima donijela neizmjeran uspjeh, dok su drugi manje obrazovani i uspješni, živjeli u bijedi radeći za niske nadnice u tvornicama jednako kao što su jedva preţivljavali dok su bili pod vlastelinskom torturom. Ovaj se rad osvrće na društvene karakteristike od početka industrijskog razdoblja sagledavajući utjecaj tehnoloških, političkih, znanstvenih i ostalih značajnih promjena na život svih društvenih slojeva. Značenje izraza „društveni slojevi“ ili „staleţi“ značajno se izmijenilo prvenstveno jer je srednja klasa obuhvaćala veći broj ljudi nego ikad prije. U opisivanju razdoblja rad se manje orijentira na detaljne datume i pojedince te što je moguće jasnije pokušava prikazati društvenu situaciju koja je bila karakteristična za područja u kojima se zbivala i na koje je utjecala industrijalizacija. Knjige, članci i znanstveni radovi koji su korišteni kao izvori podataka prikazuju velike razlike u stupnju tehnološke i socijalne razvijenosti karakteristične za tadašnji svijet, kako je znanost postala glavni nositelj društvenog napretka, a obrazovanje postupno postalo dostupno širokim masama te su tako svi dobili podjednaku priliku za uspjeh. Religija je, s druge strane, lagano gubila utjecaj u visokim krugovima te se oslanjala na niže slojeve stanovništva. Unatoč očitom napretku, najveća novost koju je industrijalizacija donijela bila je tržišna proizvodnja koja predstavlja temelj na kojem je stvoren novi, revolucionarni, ekonomski i društveni sustav - kapitalizam. U izradi završnog rada najviše je rabljena deskriptivna metoda pri opisivanju događaja i promjena koje je donijelo industrijsko razdoblje, ali i povijesna metoda jer se cijeli rad bavi povijesnom ulogom industrije na živote cjelokupnog stanovništva, zatim induktivno-deduktivna metoda kojom se otkriva međusobna povezanost bitnih izuma i promjena te posljedica koje su oni donijeli različitim dijelovima društva i metoda kompilacije koja je prisutna kod onih dijelova koji su preuzeti iz tuĎih radova i istraživanja, a naznačeni su fusnotama. Rad je podijeljen u nekoliko poglavlja. Prvo poglavlje uvodi čitatelja u temu rada, objašnjava osnovne pojmove industrijske revolucije i njezino djelovanje na svijet. Drugo poglavlje ukratko opisuje predindustrijsko razdoblje kako bi promjene koje je donijela sama industrijska revolucija opisana u trećem poglavlju bile lakše razumljive. Četvrto poglavlje opisuje Francusku revoluciju koja je rezultirala snažnim socijalnim prevratima koji su s vremenom utjecali na gotovo sve države svijeta. U petom je poglavlju opisana politička situacija koja je karakterizirala to razdoblje, dok je šesto poglavlje posvećeno opisivanju staleţa i razlika, odnosno suprotnosti koje su među njima postojale. Sedmo je poglavlje podijeljeno u tri dijela i opisuje razvoj i karakteristike znanosti, religije i umjetnosti, a u posljednjem poglavlju autor je iznio svoja stajališta i zaključke o prevratima, revolucijama i do tada nezapamćenim promjenama koje su proizašle iz industrijskog razdoblja te dugo vremena utjecale na život u Zapadnom svijetu.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2011/75
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.1 Gospodarsko stanje. Gospodarski ciklus. Razvoj gospodarske strukture. Rast
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	12 Oct 2011 12:16
Zadnja promjena:	21 May 2014 09:16
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/133

Actions (login required)

Pregledaj stavku