Hrvatsko hotelijerstvo i globalni turizam

Biberić, Sanja (2012) Hrvatsko hotelijerstvo i globalni turizam. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Svjetsko turističko tržište danas je veliki izazov za veliki broj različitih asocijacija kojima se na taj način osigurava pozitivni financijski rezultat. Koje su odlike integracije turizma u globalne procese? Prednosti koje proistječu iz globalizacijskih procesa, i s obzirom na turistički sustav i, jednako tako, na ekonomski sustav u cjelini, prije svega se reflektiraju u razvijenim turističkim destinacijama koje su uspjele ukloniti državne barijere, prilagođujući se učinkovito na taj način novim tržišnim uvjetima. Zemlje u razvoju i nove destinacije što se tek pojavljuju na turističkom tržištu, moraju se što prije prilagoditi zahtjevima iz globalizacijskih procesa kako bi mogle konkurirati na tržištu uz naglasak na održivi razvoj. Europska obilježja integracijskih procesa u turizmu nezaobilaznom su sastavnicom globalnog procesa. Europa, naime, ima nadmoćnu ulogu u međunarodnom turizmu, s velikim udjelom u ukupnim svjetskim turističkim tijekovima. Trendovi koji se javljaju u međunarodnom turizmu imaju utjecaj na implikacije i turizam Hrvatske. Da bi Hrvatska mogla slijediti europske trendove potrebno je izvršiti daljnju privatizaciju, restrukturirati turističko gospodarstvo, povećati kvalitetu, razviti individualno ili korporativno poduzetništvo, poboljšati prometnu infrastrukturu. Hrvatsko hotelijerstvo još uvijek karakterizira nedostatna razina kvalitete usluga, nepovoljna struktura smještajnih jedinica, niska iskorištenost kapaciteta te velikim dijelom sezonski karakter poslovanja. Danas je u uvjetima globalizacijskih procesa došlo do znatnog zaokreta u marketinškoj strategiji subjekata hotelske ponude. U prvi se plan sve više postavlja ispravan i korektan odnos prema kupcu koji za dani novac traži potpunu turističku uslugu. Globalizacijski procesi sve više zahvaćaju sve segmente turističkog tržišta, među kojima se na specifičan način ističe hotelijerstvo. Taj je proces uvjetovao pokretanje postupka integracije hotela na svim razinama. Veoma važnu ulogu za formiranje povoljnih uvjeta u kojima će se odvijati poslovanje u hotelijerstvu, imaju multinacionalne hotelske korporacije. Iz tog razloga na području hotelijerstva, za razliku od turoperatora, do izražaja posebice dolazi horizontalna integracija, pa je to najčešći oblik koncentracije što se pojavljuje pod utjecajem globalizacijskih procesa povezano s lancem hotela i sličnih smještajnih kapaciteta. Na putu prema globalizaciji svjetske hotelske korporacije nastoje stalno nadograđivati, obogaćivati i dodatno oblikovati ponudu, što utječe na formiranje dodatnih vrijednosti za turističku potražnju. Na taj način dolazi do uključivanja hotelskih korporacija u svojevrsni lanac vrijednosti koje funkcioniraju kao jedinstven sustav povezanih aktivnosti i sadržaja namijenjenih za postizanje dodatne vrijednosti u turizmu. Globalizacijski procesi su i negativno doprinijeli razvoju turizma u EU. Naime, u cijeloj Europi bilježi se pad u turizmu jer se sve više odlazi u Aziju, Južnu Ameriku i Afriku. Dok je osamdesetih godina Europa pokrivala 2/3 ukupnih svjetskih turističkih destinacija, sada pokriva samo 40%. Po modelu i pravilima korporativnog upravljanja, praksa hotelijerstva i trendovi u tom sektoru u SAD-u razlikuju se od onih u Europi, ali i ostalim dijelovima svijeta. No bez obzira na modele korporativnog upravljanja, na jednom od najrazvijenijih hotelskih tržišta u svijetu, u SAD-u, upravo su investicije u izgradnju hotelskih objekata medu onima koji ostvaruju najveći porast vrijednosti u zadnjih nekoliko godina. Neke procjene govore o godišnjoj stopi povrata od 18%, dok su na drugom mjestu investicije u uredske objekte i trgovačke centre s povratom od 15% godišnje . Procesi privatizacije, neuspjeli modeli tržišne rekonstrukcije, napušteni vojni objekti i neekonomski modeli prometa nekretninama u najviše slučajeva uzrok su lošeg gospodarenja sa hotelima u Hrvatskoj u posttranzicijskom razdoblju. Danas u Hrvatskoj postoji velik broj hotela koji su izvan tržišne funkcije kao posljedica loših zakonskih rješenja privatizacije, loših modela poduzetničkih aktivnosti u rekonstrukciji hotelskih objekata ili su loše tržišno pozicionirani glede promjena ekonomskih uvjeta u okruženju. Međutim, u zadnjem desetljeću u Hrvatskoj je učinjen veliki pomak u reguliranju poslovanja cjelokupnog turističkougostiteljskog gospodarstva, pa tako i hotelijerstva. Donošenje novih i izmjena postojećih zakona i propisa prvenstveno su rezultat usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, ali istovremeno predstavljaju i alat kojim javni sektor djeluje na području hotelijerstva, te u nekim slučajevima nastoji zaštititi domaće hotelijerstvo. Mjere koje planira provesti Ministarstvo turizma radi olakšavanja dotoka investicija, smanjenje PDV-a od 2013.godine, kao i program HBOR-ovih kredita za turizmu trebale bi ojačati konkurentnost hotelskog sektora i Hrvatsku učiniti još privlačnijom destinacijom. U turizmu kao složenom sustavu djelatnosti zaposleni su vrlo različiti profili stručnih kadrova. Primjerice, u hotelijerstvu prisutan je vrlo širok profil zanimanja: menadžeri različitih razina, recepcioneri, konobari, barmeni, somelijeri, domaćice. U Hrvatskoj je sustav školovanja za potrebe turizma znatno izmijenjen, ali se ne provodi kvalitetno na svim razinama obrazovanja. Iz financijskih podataka može se vidjeti da je u hrvatskom hotelijerstvu veliki potencijal, ali ga prema ranije iznesenim činjenicama prati veliki problem sezonalnosti. Može se zaključiti da problem sezonalnosti koči hrvatsko hotelijerstvo da postigne veći tržišni udio i veći obujam poslovanja sa povećanjem broja dana zauzetosti. Istarsko hotelijerstvo je u 2011. godini započelo s nizom investicija, čiji bi rezultati trebali biti vidljivi u 2012. godini. Očekuje se pad investicija istarskih hotelijera u 2012, jer se prvotno moraju vidjeti rezultati ogromnih investicija u 2011. godini i prvoj polovici 2012. Autorica se za potrebe istraživanja teme rada, izuzev metode intervjua, kojom se željelo usporediti politiku ljudskih potencijala u Arenaturistu i Maistri, koristila i anketnom metodom, kojoj je cilj komparativna analiza poslovanja navedenih dviju kompanija, kao i poslovanje istarskih hotelijerskih kompanija uopće. Anketa je provedena na području Istarske županije u ožujku i travnju 2012. godine na uzorku od 50 ispitanika. Autorica temeljem provedenog istraživanja metodom intervjua, anketnom metodom, metodom analize i statističkom metodom zaključuje da su Arenaturist i Maistra u istom rangu što se tiče politike ljudskih potencijala, ali u drugim kategorijama, primjerice kongresnoj ponudi i organizaciji posebnih aranžmana, Maistra ima daleko bolje pozicioniran svoj hotelsko-turistički proizvod na turističkom tržištu. Također, iz investicija i investicijskih planova obje kompanije vidljivo je da je investiranje Maistre u svoje postojeće objekte, i planiranje otvaranja novih nešto što je kod njih konstantno, iz godine u godinu, što kod Arenaturista nije slučaj. U cilju ispostave konkurentnog i dugoročno održivog razvoja hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj, potrebno je strukturirati mjere koje će minimizirati postojeća ograničenja za razvoj hotelijerstva u Hrvatskoj. Ono čemu se mora težiti jest izgraditi inteligentno poslovno okruženje, stvoriti dodanu vrijednost za goste, te značajno podići broj kvalitetnih hotela i resorta u strukturi smještajne ponude (kroz izgradnju novih hotela i rekonstrukcijom postojećih hotela). KLJUČNE RIJEČI: globalizacija hotelijerstva, trendovi u EU i SAD-u, hrvatsko hotelijerstvo, proces privatizacije, investicije, konkurentan hotelski proizvod, Arenaturist, Maistra, anketno istraživanje, unapređenje hotelskog sektora, brendiranje hotela.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2012/16
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.4 Proizvodnja i usluge prema gospodarskim sektorima > 338.48 Turistički promet s gospodarskog gledišta. Politika turističkog gospodarstva 6 Tehnologija (primijenjene znanosti) > 64 Ekonomija kućanstva. Domaćinstvo. Vođenje kućanstva > 640 Vrste kućanstva i upravljanje kućanstvima > 640.41 Hoteli. Svratišta. Moteli. Hosteli
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	28 Jun 2012 12:39
Zadnja promjena:	28 Jun 2012 12:39
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1386

Actions (login required)

Pregledaj stavku