Zapošljavanje stranaca

Rapajić, Tamara (2012) Zapošljavanje stranaca. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (720kB)

Sažetak

U ovom radu obrađuje se postupak zapošljavanja stranih radnika u Republici Hrvatskoj, te zapošljavanje radnika u Europskoj uniji, budući da će Hrvatska u relativno kratkom roku postati punopravnom članicom iste. Stranci u Republici Hrvatskoj najčešće privremeno borave zbog rada, pri čemu moraju ispuniti određene uvjete o ulasku, kretanju, boravku i zapošljavanju stranih radnika, dok se za stalni boravak uglavnom odlučuju zbog spajanja obitelji. Strani državljani u Republici Hrvatskoj mogu raditi temeljem radne ili poslovne dozvole, no postoje i strani državljani koji mogu raditi bez posebnih dozvola, na temelju njihova statusa i trajanja posla koji obavljaju. Vlada Republike Hrvatske godišnje utvrđuje kvotni sustav radnih dozvola čija se specifikacija vrši po vrstama djelatnosti i zanimanja u kojima se zapošljavanje dopušta. Da je Hrvatska još strogo protekcionistički orijentirana prema zapošljavanju stranca može se vidjeti iz malog broja odobrenih radnih dozvola strancima, no s obzirom da će Hrvatska u vrlo kratkom roku postati članicom Europske unije očekuje se da će se broj useljenika povećavati i premašivati broj iseljenika, pri čemu će Hrvatska morati osigurati potpunu jednakost u postupanju prema svojim državljanima kao i prema radnicima koji su državljani zemalja članica, koji moraju biti zakonito zaposleni na teritoriju Hrvatske. Većina zemalja članica Europske unije je zbog straha od jefitnije i brojnije radne snage iz zemalja srednje i istočne Europe uvela privremena ograničenja za zapošljavanje radnika iz tih zemalja članica, riječ je o razdoblju tijekom kojeg su građani još uvijek trebali dozvolu za rad u starim državama članicama. Ukupno trajanje prijelaznih mjera ne može biti duže od sedam godina, koje se provode u okviru ograničene vremenske sheme (2+3+2 godine, odnosno samo uz reviziju i dovoljno opravdan razlog nakon prve 2, kao i nakon druge 3 godine). Nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska vjerojatno neće izbjeći odredbu o ograničenom pristupu radnika na tržištima rada, a hrvatski radnici koji žele raditi u zemljama članicama, morati će posjedovati radnu dozvolu, koja se neće odnositi na one hrvatske građane koji su prije integracije radili u Europskoj uniji.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2012/8
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 331 Rad. Zaposlenost. Poslodavci, zaposleni. Ekonomika rada. Organizacija rada. > 331.5 Tržište rada. Zapošljavanje
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	15 Oct 2012 12:16
Zadnja promjena:	15 Oct 2012 12:16
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1601

Actions (login required)

Pregledaj stavku