Wagnerov zakon: ima li smisla u Hrvatskoj?

Ignjatić, Božan (2011) Wagnerov zakon: ima li smisla u Hrvatskoj? Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (575kB)

Sažetak

Svaka država nastoji omogućiti svojim stanovnicima što bolji i ispunjeniji život u njihovom okruženju. Države to nastoje postići pa iz godine u godinu izdvajaju sve veće količine javnih rashoda za zadovoljavanje potreba stanovništvu. Upravo je to jedan od glavnih uzroka porasta javnih rashoda zbog čega se velike količine državnog proračuna usmjeravaju prije svega na socijalnu izdatke za stanovništvo ili za izdatke putem kojih se proširuju funkcije države. Najveća ekspanzija javnih rashoda u svijetu se dogodila 70-ih godina 20. stoljeća kada su najrazvijenije zemlje u svijetu počele voditi sve više računa o svojim stanovnicima. To je pojava na koju je ukazao Adolph Wagner još u 80-im godinama 19. stoljeća te se zato njegov doprinos financijama i ekonomiji smatra golemim, a njegova razmišljanja revolucionarnim. Cilj ovog rada je prikazati javne rashode u Sjedinjenim Američkim Državama, Europskoj Uniji i Hrvatskoj te djelovanje Wagnerovog „zakona“ na području tih zemalja. U prvom dijelu rada biti će govora o javnim rashodima s teorijskog motrišta, uzrocima porasta javnih rashoda, te o racionalizaciji javnih rashoda. Javni rashodi predstavljaju sve izdatke države koje ona obavlja u cilju zadovoljenja potreba svojih stanovnika. Porast javnih rashoda vidljiv je u svim državama diljem svijeta. Uzroci rasta javnih rashoda mogu biti prividni i stvarni. U ovom radu će biti prikazani prividni i stvarni uzroci rasta javnih rashoda po klasifikaciji francuskog financijskog teoretičara Gastona Jezea. U nastavku će biti govora o Wagnerovu „zakonu“ i Wagnerovu objašnjenju. Naime, Wagnerov „zakon“ predstavlja najstariju poznatu tvrdnju o kretanju javnih rashoda u području javnih financija, a njegov utjecaj je bitan zbog toga što je uspio odgonetnuti kretanje buduće veličine javnih rashoda. Na kraju će biti prikazana kretanja javnih rashoda u Sjedinjenim Američkim Državama, državama članicama Europske unije i Republici Hrvatskoj. Veoma je zanimljivo promotriti različita kretanja u tim državama zbog toga što se većina država nalazi na različitim stupnjevima svog gospodarskog razvoja, pa su zbog toga i kretanja javnih rashoda različita. Wagnerov „zakon“ vidljiv je u svim državama, ali u različitom razdoblju. U najrazvijenijim državama djelovanje „zakona“ počinje u 70-im godinama 20. st dok u drugim manje razvijenim počinje u 90-im godinama. Djelovanje Wagnerova „zakona“ u Hrvatskoj počinje 1998. godine. Pri izradi rada korištene su sljedeće metode znanstveno-istraživačkog rada: metode indukcije i dedukcije, analize i sinteze, metode komparacije i klasifikacije te statistička metoda.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	Krtalić, Sandra
Dodatne informacije:	2010/143
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.1 Javne financije, državne financije općenito
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Management i poduzetništvo
Datum pohrane:	18 Oct 2011 06:32
Zadnja promjena:	23 May 2014 08:23
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/171

Actions (login required)

Pregledaj stavku