Globalizacija i njeni uzroci

Knez, Patrik (2012) Globalizacija i njeni uzroci. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (480kB)

Sažetak

Globalizacija potječe od engleske riječi «the globe» što znači Zemlja, zemaljska kugla, okruglo ili loptasto nebesko tijelo, pri čemu globalizacija obuhvaća sve društvene procese i odnose koji imaju globalni karakter, koji se manifestiraju u svim aspektima svjetskih zbivanja. U gradu Brettton Woods, New Hampshire, SAD, je 1944. održana prva konferencija koja je za cilj imala isplanirati budućnost svjetske ekonomije i političke situacije. Globalizacija predstavlja povezivanja koja prelaze okvire državne granice, a cilj im je povećanje ekonomskog rasta i bogatstva. Ona upućuje na sliku svijeta kao zajedničkog prostora u kojem postoje tehnološke, političke, ekonomske i ekološke niti koje su međuzavisne te koje se isprepliću ogromnom brzinom, poništavajući geografske udaljenosti te uspostavljajući univerzalni demokratski oblik vlasti i povećavajući bogatstvo. Dakle, osnovno obilježje globalizacije je tehnološka revolucija, odnosno stvaranje globalne ekonomije sa svijetom bez granica i univerzalnom kulturom: Jednakih oblika, moderne tehnologije, tržišne ekonomije i demokracije. Moglo bi se reći da za krajnji cilj ima stvaranje jedinstvenog privrednog sistema. Pristalice globalizacije smatraju da je to proces koji vuče prema društvenom programu u svim njegovim aspektima (ekonomsko-političkom, tehnološkom, kulturno-obrazovnom), doprinoseći da svi (i bogati i siromašni) postaju bogatiji. Na drugoj strani su oni koji smatraju da je globalizacija isključivo «Projekt dominacije Zapada», nove politike i «Amerikanizacije» svijeta. Dok za jedne globalizacija označava integraciju svijeta i stvaranje globalne ekonomije i kulture, za druge ona označava podjelu i sukob civilizacija. Za dobitnike ona predstavlja civilizacijski napredak, dok je za gubitnike destruktivna sila, koja produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, postižući da bogati budu još bogatiji, a siromašni još siromašniji. Proces globalizacije se često prikazuje kao široki spektar mogućnosti za sve, uspostavljanjem ekonomskih principa na osnovu trgovinske deregulacije, maksimalne integracije svjetskog tržišta i fleksibilnošću radne snage u pogledu najamnina i ponude rada, privatizacijom i deregulacijom. Osim značajnih promjena koje je globalizacija proizvela na političkom planu države, važan je i ekonomski aspekt promjena. Ekonomska globalizacija predstavlja stvaranje jedinstvenog svjetskog tržišta. Globalizacija ekonomskih tokova je danas najviše izražena i to je upravo ono prvo na što se pomisli kada se o samoj globalizaciji govori. To je proces rasta međunarodnih tokova roba, usluga, kapitala i ljudi, proces širenja kapitalizma na one sfere i one zemlje u kojima to još uvijek nije dominantan sistem. Raščlanjivanjem ukupnog priljeva kapitala u neku zemlju razlikujemo tri vrste investiranja i to: Portfolio ulaganja, ostala inozemna ulaganja te izravne inozemne investicije. Izravna inozemna ulaganja izvor su novih tehnologija, upravljačkih i organizacijskih znanja te njihov neizravan efekt na konkurentnost, produktivnost i ulagačku aktivnost ostalih poduzeća. Njima se otvaraju nova radna mjesta za zapošljavanje lokalnog stanovništva te se ostvaruje razmjena znanja i obrazovanja između pojedinih zemalja kao i povećanje raznovrsnosti proizvoda te na kraju i samo povećanje životnog standarda i blagostanja. Globalizacija nije sve zemlje zahvaćala jednakom brzinom. Brže su se mijenjale one naprednije, modernije, dok su tradicionalnije zemlje u taj proces ulazile puno sporije. Hrvatska nažalost spada u onu skupinu zemalja koje je proces globalizacije zahvatio kasnije jer nije bila dovoljno razvijena da se nosi sa izazovima globalizacije. Postsocijalističko društvo Hrvatske teže se uspijeva prilagoditi standardima kapitalizma koje globalizacija nameće. No ipak polako uspijeva hvatati korak s velikim zemljama. Hrvatska ovaj nagli pokušaj prijelaza u kapitalizam nije dobro podnijela. Što se vrlo često opisuje kao razaranje srednje klase. Zadnja točka u radu se odnosi na globalizaciju u bankarstvu koja se očituje u rastu međunarodnog bankarstva i udjela velikih banaka na svjetskom tržištu, u najvećoj je mjeri rezultat njihovog nastojanja za ostvarivanjem što većih prihoda. U tome su oduvijek najuspješnije banke iz najrazvijenijih zemalja, pa ne čudi činjenica da su nakon 1970-ih godina najveće međunarodne banke upravo iz SAD-s, Europe i Japana. Iako su i prije 1970-ih postojale internacionalne banke tek u tom razdoblju se počinju pojavljivati prve velike međunarodne banke u smislu u kojem ih danas poznajemo. U tom razdoblju najvažnije međunarodne banke su bile iz SAD. One su u najvećoj mjeri financirale međunarodnu razmjenu i izravna strana ulaganja, posebice u Južnu Ameriku.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2012/163
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 339 Trgovina. Međunarodni gospodarski odnosi. Svjetsko gospodarstvo
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Ekonomija
Datum pohrane:	28 Nov 2012 13:13
Zadnja promjena:	28 Nov 2012 13:13
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/1917

Actions (login required)

Pregledaj stavku