Međuovisnost klimatskih promjena i suvremenog gospodarstva

Gashi, Egzon (2013) Međuovisnost klimatskih promjena i suvremenog gospodarstva. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Tijekom prošlosti klima se neprestano mijenjala u vremenski utvrđenim intervalima. Na nju utječu mnogobrojni čimbenici, s time da su oni najvažniji, astronomski, koji se nalaze iznad Zemljine površine, usko vezani uz Sunce. Bez postojanja Sunca naš bi planet bio hladan, a život kakav poznajemo nemoguć. Posredstvom atmosfere, kroz čije se slojeve probijaju zrake Sunca, Zemlja dobiva potrebnu toplinu o kojoj sva živa bića ovise. Osim što djeluje poput filtera, atmosfera zbog svog sastava, tj. koncentracije ugljičnog dioksida, ima sposobnost zadržavanja topline od zračenja odbijenog od Zemljine površine. Taj fenomen je poznat kao efekt staklenika. Najtočniju teoriju o uzrocima izmjenjivanja toplih i hladnih perioda na Zemlji pružio je M. Milanković kroz tri temeljna ciklusa kroz koje Zemlja prolazi. Ovisno o preklapanju ciklusa oni se mogu međusobno pojačavati ili poništavati. Također je važno istaknuti lokalne pojave poput tokova morskih (oceanskih) struja i djelovanja vulkana, uslijed čijih bi se zastoja, odnosno snažnih erupcija, naglo izmijenile prilike na planetu. Trenutno se nalazimo u interglacijalnom periodu koji je započeo prije 14 000 godina – globalno zagrijavanje. Do sredine 18. stoljeća klima se mijenjala isključivo zbog prirodnih uzroka. Izumom parnog stroja čovjek je započeo ekspanziju u svim sferama života oslanjajući se pritom na potrošnju ogromnih količina fosilnih goriva nauštrb prirodne ravnoteže. Takvo je ponašanje dovelo do točke pucanja te ukoliko se odnos prema prirodnim procesima ne promijeni, za očekivati su scenariji s katastrofalnim posljedicama. Očekivani rast temperature bio bi samo okidač za čitav niz užasnih događaja koji bi se značajno odrazili na gospodarstvo svijeta kao cjelinu. Temeljne ljudske potrebe postale bi ozbiljno ugrožene, produbio bi se jaz između bogatih i siromašnih zemalja, te su moguće pojave poremećaja na tržištu u vidu cijena dobara, posebno poljoprivrednih. Zbog nestašice vode postoji realna prijetnja od izbijanja političkih i ekonomskih kriza, a u najcrnijem scenariju to je dovoljan motiv za pokretanje brojnih ratova za izvore vode, čineći tako jedne zemlje ovisne o drugima. Rast morske razine prijeti obalnim predjelima, gradovima i otočnim državama pretvarajući njihove stanovnike u klimatske izbjeglice i ozbiljno ugrožavajući industriju u tim područjima. Da bi se ublažili negativni učinci potrebno je mijenjati svijest i ponašanje prema prirodi putem ekološke pismenosti. Kreiranjem odgovarajućih politika i mjera također se ostvaruje napredak u obliku ublaživanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Racionalnim korištenjem energije te tranzicijom s tradicionalnih prema obnovljivim izvorima energije postavljaju se zdravi temelji u očuvanju prirodnog okruženja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	Afrić-Rakitovac, Kristina
Dodatne informacije:	2013/6
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 338 Gospodarsko stanje. Gospodarska politika. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje. Proizvodnja. Usluge. Cijene > 338.2 Gospodarska poltika. Kontrola gospodarstva. Upravljanje gospodarstvom. Gospodarsko planiranje 5 Prirodne znanosti i matematika > 504 Znanost o okolišu. Environmentologija > 504.05 Neželjeni učinci ljudskih aktivnosti na okoliš
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Management i poduzetništvo
Datum pohrane:	28 Mar 2013 11:39
Zadnja promjena:	16 May 2014 15:57
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2095

Actions (login required)

Pregledaj stavku