Stari Istarski zanati

Blazina, Nensi (2013) Stari Istarski zanati. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Istra je najvedi hrvatski poluotok. Podijeljena je na tri dijela i to na bijelu, sivu i crvenu Istru. Bijela Istra (sjeverna) je dobila naziv po kršnom terenu, siva (središnja) po sivome pijesku a, crvena (južna) po zemlji crvenici. Istra je tijekom povijesti bila meta brojnih osvajača. Počevši od rimske vlasti, austrijske, mletačke uprave ali i kratkotrajne francuske uprave. Nakon Prvog svjetskog rata slijedi razdoblje talijanske okupacije, masovnih emigracija iz Istre te razdoblje ekonomske propasti i različitih epidemija. Sve je to utjecalo na uništavanje vrijednih i važnih djela narodne umjetnosti. Unatoč tim problemima ljudi su uspjeli nadi način kako se dalje razvijati, te su osnovali nove gradove i razvili nove i korisne zanate. Iako su gotovo svi seljaci bili nepismeni i neobrazovani, znali su stvarati predmete od drva, željeza, kamena i tkanina kojima se i danas divimo. Sve ono što su stvarali bilo je ne samo lijepog izgleda nego i korisno. Unatoč mnogim mukama, da bi stvorili ono što žele, seljaci su u tome ipak nalazili način opuštanja i znali su uživati u tim tvorevinama. Ima puno primjera koji pokazuju koliko su ti seljaci bili u biti sposobni za stvaranje tako savršenih oblika, i to iz običnih prirodnih materijala. Među najpoznatijima su kažuni, šterne, škrinje od drva, cokule, vela i mala sopela i slično. Siromašniji seljaci su živjeli u kamenim prizemnicama koje su bile pokrivene slamom ili kamenim pločama, dok bogati seljaci su imali vede zidane kude na kat pokrivene dugim, zaobljenim crjepovima zvanim kanalice ili žlipci. Gradili su cisterne radi prikupljanja kišnice koje su se nalazile u vrtu pred kudom ili na trgovima. Osim obavljanja teških poslova u polju , na kojima su radili po cijele dane seljaci su se bavili i obradom drva, rezbarstvom, kovanjem, obradom gline, tkanjem, te su radili predmete od kože i roga. Svi ti prirodni materijali su im služili za stvaranje alata, predmeta za kudanstvo, predmete za životinje…

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	Bušelić, Marija
Dodatne informacije:	2013/11
Teme:	3 Društvene znanosti > 39 Etnografija. Običaji. Tradicija. Način života. Folklor 9 Geografija. Biografija. Povijest > 930 Povijesna znanost. Historiografija > 930.85 Kulturna povijest
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	28 Mar 2013 11:41
Zadnja promjena:	21 May 2014 09:45
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2100

Actions (login required)

Pregledaj stavku