Porezni sustav Slovenije

Krahulec, Sanja (2013) Porezni sustav Slovenije. Diplomski rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

Preview

PDF Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (699kB) | Preview

Sažetak

Porezi su izuzetno važan izvor državnih prihoda i predstavljaju postojanje moderne države. Iako su zapravo obveza, pa se iz tog razloga smatraju negativnom pojavom, nužni su i omogućuju rad i postojanje gospodarstva svake države. Promjene u poreznom sustavu najčešće izazivaju reakcije poput prosvjeda ili negodovanja što dodatno otežava zadatke države koja mora donijeti ispravne odluke o porezima koji će se primjenjivati, o visinama poreznih obveza, osnovicama za oporezivanje i ostalim važnim segmentima porezne politike. Slovenija je tijekom svoje povijesti bila dio većih zemalja i carstava kao što su: Austro- Ugarska Monarhija, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i bivša SFRJ nakon čega je 1991. godine postala neovisna država usmjerena prema razvoju i tržišnoj ekonomiji. Proglašenjem svoje neovisnosti Slovenija je imala zahtjevan zadatak jer je bilo potrebno reformirati porezni sustav i napustiti neadekvatan porezni sustav bivše SFRJ. Prvi zadatak Vlade Republike Slovenije nakon proglašenja neovisnosti bio je sastaviti porezni sustav koji je u rangu sa drugim europskim državama i koji će biti prigodan za uvjete na tržištu. Stoga je Slovenija nakon osamostaljenja započela s provođenjem poreznih reformi koje zapravo nemaju kraj jer se uvijek događaju određene promjene i prilagodbe u skladu sa međunarodnim standardima i zahtjevima Europske unije čija je članica od 2004. godine. Slovenija se, u odnosu na ostale tranzicijske zemlje, smatra jednom od najuspješnijih tranzicijskih zemalja, te se uz donedavni stabilan rast BDP-a promatrala kao sigurna zemlja, rangirana među zemljama s najnižim stupnjem rizika. Pozitivno razdoblje gospodarskog rasta u posljednjih nekoliko godina je na silaznoj putanji, a Slovenija se nalazi u nezavidnoj gospodarskoj situaciji u kojoj se, uz jasno vidljive negativne gospodarske pokazatelje, najavljuje bankrot. Direktnim uzrokom krize smatra se nekontrolirano pozajmljivanje državnih banaka na tržištu nekretnina i neprofitabilnim društvima koje sada nisu u mogućnosti otplaćivati svoje dugove. Slovenija je bila najbogatija i najotvorenija jugoslavenska republika i izvozila je gotovo jednu trećinu svih roba iz Jugoslavije. Proglašenjem osamostaljenja i neovisnosti 1991. godine došlo je do prekida trgovine sa važnim trgovačkim partnerima na međunarodnom tržištu te iz tog razloga dolazi do ekonomskog pada. No, u kratkom vremenskom razdoblju uspjela je prevladati gubitak tržišta u bivšoj Jugoslaviji uz usmjeravanje trgovinskih tokova prema EU i pridruženih partnera. Slovenija je nakon osamostaljenja privatizirala svoje gospodarstvo, stabilizirala inflaciju i rast plaća, zaustavila rastuću nezaposlenost, ojačala svoju valutu i modernizirala sustav oporezivanja, a slovensko gospodarstvo je doživjelo procvat krajem 1990-tih i početkom 2000-tih godina. Dana 1. svibnja 2004. godine Slovenija je postala punopravna članica EU, a od 28. lipnja 2004. godine ulazi u ERM2 (Europsku monetarnu uniju), da bi 1. siječnja 2007. godine uvela zajedničku valutu, euro. Među bivšim komunističkim državama koje su postale punopravne članice u isto vrijeme Slovenija je imala najviše plaće i životni standard. Prvi negativni gospodarski pokazatelji pojavljuju se tijekom globalne gospodarske krize iz 2008. godine nakon čega je Slovenija sa bruto domaćim proizvodom od oko 35 mlrd. EUR-a pretrpjela recesiju 2009. godine. Rezultat je bio pad izvoza i životnog standarda, kao i porast nezaposlenosti i obujma nenaplativih kredita. Ovaj diplomski rad analizira porezni sustav Republike Slovenije. U uvodnom dijelu rada prikazan je razvoj do današnjeg poreznog sustava kroz povijest s osvrtom na reforme kao uvod u daljnju razradu teme, s obzirom da je Slovenija od 2004. godine članica EU kada je i uskladila svoj porezni sustav s poreznim sustavom ostalih članica. Osim navedenoga, analizirani su osnovni makroekonomski pokazatelji slovenskoga gospodarstva s posebnim osvrtom na makroekonomske pokazatelje u razdoblju od 2002. do 2011. godine. U trećem i četvrtom poglavlju analizirani su izravni porezi (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dobitak od igara na sreću i porez na imovinu) i neizravni porezi (PDV, trošarine, porez na usluge od osiguranja, porez na promet nekretnina, porez na cestovna motorna vozila i carine).

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Diplomski rad)
Mentor:	Krtalić, Sandra
Dodatne informacije:	2013/21
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.69 Međunarodne javne financije
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Turizam
Datum pohrane:	08 Apr 2013 06:02
Zadnja promjena:	23 May 2014 08:29
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/2123

Actions (login required)

Pregledaj stavku