Klasteri i hrvatski izvoz

Cossi, Ana (2011) Klasteri i hrvatski izvoz. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Puni tekst

PDF - Objavljena verzija Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (1MB)

Sažetak

Danas poslovni svijet karakteriziraju velike i brze promjene, globalizacija, globalne krize i konkurentnost, te u takvim kompleksnim uvjetima poslovanja poduzeća moraju svakodnevno prilagođavati svoje strategije i tražiti nova rješenja kojima bi mogli održati ili povećati svoju konkurentnost. Rješenja bi se ponajprije trebala temeljiti na razvoju novih znanja, vještina i inovacija, a jedna od mogućih solucija je stvaranje klastera. Klaster je oblik strateškog saveza, tj. grupa srodnih poduzeća ili udruženja proizvođača iz jedne grane, uključujući i proizvođače sirovina, kao i vladinih i nevladinih organizacija i znanstvenih i obrazovnih institucija koje tako udružene rješavaju zajedničke probleme i, unaprjeđujući poslovanje, postiţu uspjeh u određenom segmentu djelatnosti i natprosječnu konkurentnost i promociju u zemlji i inozemstvu. Danas u Hrvatskoj postoji 51 klaster i klasterskih inicijativa u koje je udruženo više od 500 tvrtki s 25.063 zaposlenih. Najviše klastera djeluje u Zagrebu te u županijama - Varaždinskoj, Osječko-baranjskoj, Istarskoj i Međimurskoj. Hrvatskim klasterima koji djeluju u međunarodnim mrežama nije nimalo lako nositi se s inozemnom konkurencijom koja ima slobodan pristup na hrvatsko tržište, a najčešće je riječ o robi slabije kvalitete proizvedenoj na Dalekom istoku. Klasteri im u tome mogu uvelike pomoći. Među prvim klasterima u našoj zemlji osnovani su klasteri tekstilne industrije, drvne industrije, informacijske tehnologije, marikulture, male brodogradnje te klaster voda i to u sklopu prve hrvatske izvozne strategije „Hrvatska izvozna ofenziva“ (HIO). Budući da izvozni klasteri svoj prihod ostvaruju većinom na inozemnim tržištima, osjetili su posljedice globalne ekonomske krize, međutim inozemna im tržišta pružaju mogućnost rasta proizvodnje i izvoza u budućnosti.

[error in script]

Tip objekta:	Teza (Završni rad)
Mentor:	NIJE ODREĐENO
Dodatne informacije:	2011/105
Teme:	3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 330 Ekonomija općenito > 330.3 Dinamika gospodarstva. Kretanje gospodarstva
Odjeli:	Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management
Datum pohrane:	02 Nov 2011 12:07
Zadnja promjena:	02 Nov 2011 12:07
URI:	http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/240

Actions (login required)

Pregledaj stavku