Šetić, Filip (2010) Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj. Završni rad thesis, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Puni tekst
PDF
- Objavljena verzija
Restricted to Samo registrirani korisnici Sva prava pridržana. Nije dopušteno niti jedan dio reproducirati ili distribuirati bez prethodnog pismenog odobrenja. Download (455kB) |
Sažetak
Porez na dohodak je uz porez na promet jedan od najznačajnijih poreznih oblika svakog suvremenog poreznog sustava. Veliko značenje poreza na dohodak može se vidjeti ne samo u njegovoj velikoj financijskoj izdašnosti već i u njegovoj upotrebi kao elastičnog i djelotvornog instrumenta ekonomske i socijalne politike. S obzirom na svoju slojevitost i tehniku ubiranja, porezni je oblik koji ulazi u krug najsloženijih poreznih oblika. Razlog složenosti poreza na dohodak leži i u činjenici da, pored ostvarenja fiskalnog cilja, ostvaruje i brojne druge ciljeve kao što su ciljevi socijalne naravi. Stoga se o porezu na dohodak danas govori kao o relativno pravednom porezu, pa je i nazvan »kraljem među porezima«. Porez na dohodak u današnjem obliku u Hrvatskoj postoji još od porezne reforme iz 1994. godine kojom je postavljen temelj oporezivanja dohotka. Stoga su u ovom radu prikazane sve promjene u smislu obuhvata oporezivog dohotka, veličine osobnog odbitka, rasporeda poreznih stopa, broja olakšica, načina oporezivanja pojedinih vrsta dohotka i doprinosa u razdoblju od 1994. do 2010. godine. Sve te promjene odrazile su se na prosječnu poreznu stopu, progresivnost i učinak preraspodjele dohotka, te na složenost razreza poreza i troškove administracije. Posebno se razmatraju oporezivi izvori dohotka koji su prikazani na konkretnom primjeru, nakon čega je izveden zaključak o ispravnosti oporezivanja takvih izvora. Od 1. srpnja 2010. godine u Hrvatskoj smanjen je broj poreznih razreda i poreznih stopa što ima za cilj rasterećenje dohotka, a to je svakako u skladu s ciljevima Europske unije. Obrnuto europskoj praksi hrvatski porezni sustav više oporezuje potrošnju PDV-om i trošarinama, a u manjoj mjeri dohodak i dobit. »Krizni porez« i doprinosi u Hrvatskoj pretjerano opterećuju dohodak građana. Bez obzira na provedene reforme, porez na dohodak u Hrvatskoj je i dalje nepoticajan za investicije, najviše zahvaljujući visokim doprinosima. Stoga, jedna od mogućih promjena je uvođenje tzv. proporcionalnog poreza na dohodak (»flat tax«) koji bi mogao smanjiti poreznu evaziju, potaknuti štednju i strane investicije, te svakako poboljšati poduzetničku klimu u Hrvatskoj.
Tip objekta: | Teza (Završni rad) |
---|---|
Mentor: | Krtalić, Sandra |
Dodatne informacije: | 2010/88 |
Teme: | 3 Društvene znanosti > 33 Ekonomija. Ekonomska znanost > 336 Financije. Uključujući: Javne financije. Bankarstvo. Novac > 336.1 Javne financije, državne financije općenito |
Odjeli: | Odjel za ekonomiju i turizam "Dr. Mijo Mirković" > Financijski management |
Datum pohrane: | 02 Nov 2011 12:06 |
Zadnja promjena: | 23 May 2014 08:23 |
URI: | http://eknjiznica.unipu.hr/id/eprint/259 |
Actions (login required)
Pregledaj stavku |